Novo globalno istraživanje provedeno na uzorku od 23.000 ispitanika u 29 zemalja pokazalo je značajne i neočekivane razlike u stavovima o rodnim ulogama između generacija. Prema rezultatima istraživanja, koje su proveli Ipsos i Globalni institut za žensko liderstvo pri King’s Collegeu u Londonu, gotovo trećina muškaraca generacije Z, rođenih između 1997. i 2012. godine, smatra da bi žena trebala biti poslušna mužu. Njih 33 posto vjeruje da suprug treba imati posljednju riječ u važnim obiteljskim odlukama, što je stav koji ih čini konzervativnijima od generacije baby boomera. Za usporedbu, svega 13 posto muškaraca iz baby boom generacije, rođenih između 1946. i 1964., dijeli mišljenje da bi žena uvijek trebala slušati svoga muža.
Tradicionalni pogledi dijela generacije Z ne zaustavljaju se samo na bračnoj hijerarhiji. Daljnji rezultati pokazuju da 24 posto muškaraca te generacije smatra kako žene ne bi trebale izgledati previše neovisno ili samostalno, dok je takav stav prisutan kod dvostruko manjeg postotka muškaraca baby boom generacije, njih 12 posto. Kada je riječ o seksualnim normama, 21 posto mladih muškaraca vjeruje da “prava žena” ne bi trebala inicirati seksualni odnos, u usporedbi sa svega sedam posto muškaraca iz generacije njihovih djedova. Uz to, značajnih 59 posto muškaraca generacije Z osjeća da se od muškaraca danas očekuje previše kada je riječ o podršci rodnoj ravnopravnosti, dok isti stav dijeli 45 posto muškaraca iz starije generacije.
Ovi podaci također otkrivaju sve veći generacijski jaz ne samo između različitih dobnih skupina, već i unutar same generacije Z. Mlade žene dosljedno iskazuju znatno progresivnije stavove od svojih muških vršnjaka. Dok gotovo trećina mladića smatra da žena treba biti poslušna, takav stav podržava 18 posto pripadnica generacije Z. Za usporedbu, među baby boomerima taj stav podržava šest posto žena. Bivša australska premijerka Julia Gillard ocijenila je ovakve rezultate zabrinjavajućima, ističući da oni ne utječu samo na žene, već i na muškarce, jer ograničavaju njihove društvene uloge i očekivanja koja se pred njih postavljaju.
Ipak, slika nije posve crno-bijela i otkriva određene kontradikcije u stavovima mladih muškaraca. Iako pokazuju tradicionalnije poglede na brak, muškarci generacije Z istovremeno su i skupina koja najčešće smatra da su žene s uspješnom karijerom privlačnije. Čak 41 posto ispitanika iz te generacije složilo se s ovom tvrdnjom. Istraživanje je također ukazalo na veliku razliku između osobnih uvjerenja i percepcije društvenih normi. Primjerice, u Velikoj Britaniji samo 14 posto ispitanika osobno smatra da bi žene trebale preuzeti većinu brige o djeci, no istovremeno njih 43 posto vjeruje da društvo od žena upravo to očekuje, što ukazuje na snažan osjećaj vanjskog pritiska.
Što stoji iza povratka tradiciji?
Stručnjaci koji su analizirali podatke smatraju da ovi rezultati ne signaliziraju jednostavan povratak na društvene norme iz pedesetih godina prošlog stoljeća, već su odgovor na niz modernih pritisaka. Profesorica Heejung Chung, direktorica Globalnog instituta za žensko liderstvo, navodi kako dio mladih muškaraca osjeća nesigurnost zbog promjena u društvenim i ekonomskim ulogama, posebno u vezi s gubitkom tradicionalne uloge hranitelja obitelji. U doba ekonomske nestabilnosti, neki se mladići okreću tradicionalnim strukturama koje im nude osjećaj reda i jasno definiranih uloga. Chung ističe kako se čini da mladi muškarci osjećaju “intenzivan pritisak da se prilagode rigidnim idealima muškosti”, što može proizaći iz straha od gubitka društvenog statusa i nedostatka pozitivnih i raznolikih modela muškosti u javnom prostoru.
Utjecaj interneta i politička polarizacija
Kao jedan od ključnih faktora koji oblikuje ovakve stavove analitičari ističu uspon takozvane “manosfere”, odnosno internetskih zajednica i utjecajnih osoba koje promoviraju tradicionalnu muškost i antifeminističke stavove. Ove platforme mladim muškarcima koji se osjećaju izolirano ili otuđeno mogu pružiti osjećaj zajedništva, ali ih istovremeno izlažu radikalizaciji i jačanju konzervativnih pogleda. Taj se trend poklapa i sa širom političkom polarizacijom primijećenom među generacijom Z, gdje mlade žene sve više naginju liberalnim i progresivnim vrijednostima, dok se dio mladih muškaraca kreće u konzervativnijem smjeru. Ovakav razvoj događaja može biti i dijelom reakcija na napredak ženskih prava i pokrete poput #MeToo, pri čemu se kod mlađih muškaraca češće javlja osjećaj da su napori za rodnu ravnopravnost “otišli predaleko” i da sada diskriminiraju muškarce, piše Večernji list.
