U okviru 27. Međunarodnog sajma gospodarstva u Mostaru danas je održan okrugli stol pod nazivom „Energetska suverenost Bosne i Hercegovine: Južna plinska interkonekcija kao strateški iskorak“, na kojem su sudjelovali predsjednik Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine dr. Dragan Čović, ministar gospodarstva u Vladi Republike Hrvatske Ante Šušnjar, pomoćnik predsjednika Uprave Plinacra Robert Bošnjak, otpravnik poslova Veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država u BiH John Ginkel te Amer Bekan iz AAFS Infrastructure and Energy LLC, dok je panel raspravu moderirao zamjenik ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Josip Brkić.
U središtu razgovora bila su pitanja energetske sigurnosti, diverzifikacije opskrbnih pravaca, jačanja infrastrukturne povezanosti Bosne i Hercegovine s Europskom unijom te političkih i institucionalnih pretpostavki za provedbu jednog od najvažnijih energetskih projekata za Federaciju BiH i Bosnu i Hercegovinu u cjelini.
U uvodnom obraćanju predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto naglasila je kako su energetska sigurnost, održivost i ekonomičnost danas međusobno povezani izazovi koji zahtijevaju strateški pristup: „Južna plinska interkonekcija ključni je projekt na tom putu.
Ona nije samo infrastrukturni projekt, nego i sigurnosni, ali i pokazatelj opredijeljenosti naše zemlje za jačanje regionalne suradnje, povezivanje s globalnim energetskim tržištem i sigurniju budućnost za sve u Bosni i Hercegovini“, kazala je Krišto.
Govoreći o proceduri u Vijeću ministara BiH, Krišto je pojasnila: „Krajem prošlog tjedna od Vlade Federacije BiH dobili smo novi tekst nacrta sporazuma. Time su stvoreni uvjeti da Vijeće ministara BiH pravno utemeljeno krene u proceduru zaključenja međunarodnog sporazuma između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, s ciljem da taj posao završimo u najkraćem mogućem roku.“
Čović je istaknuo kako Južna plinska interkonekcija predstavlja projekt od strateške važnosti za Bosnu i Hercegovinu, s istodobnom političkom, gospodarskom i sigurnosnom dimenzijom.
Naglasio je i njezin dugoročni značaj za Hercegovinu, ocijenivši da novi pravac opskrbe i novi izvor energije otvaraju prostor za razvojni iskorak i snažnije energetsko pozicioniranje. „Od početka smo kazali da je ovo strateški interes u Bosni i Hercegovini. Projekt Južna plinska interkonekcija daje šansu da Bosna i Hercegovina profunkcionira kao normalna država. Mi dobivamo jedan novi izvor i novi pravac“, naglasio je Čović.
Sudionici okruglog stola posebno su naglasili da projekt u ovom trenutku dobiva dodatnu važnost, s obzirom na to da je ušao u novu, operativno važnu fazu nakon usvajanja u Zastupničkom domu FBiH, dok se konačna potvrda na federalnoj razini očekuje u Domu naroda, nakon čega slijede ugovorni i provedbeni koraci. U raspravi je istaknuto i kako interkonekcija predstavlja važan korak prema diversifikaciji izvora opskrbe prirodnim plinom, što je u aktualnim geopolitičkim i energetskim okolnostima jedno od ključnih pitanja za Bosnu i Hercegovinu.
Čović je istaknuo kako Južna plinska interkonekcija predstavlja strateški interes Bosne i Hercegovine jer jača otpornost na energetsku ovisnost, donosi alternativni opskrbni pravac te, uz partnerstvo i investicijsku prisutnost Sjedinjenih Američkih Država, projektu daje dodatnu sigurnosnu i stabilizacijsku dimenziju. U tom je kontekstu ocijenio da ovaj projekt može biti i važan test sposobnosti Bosne i Hercegovine da u sustavu podijeljenih nadležnosti učinkovitije donosi odluke i provodi velike projekte: „To znači sigurnost za Bosnu i Hercegovinu, praktično najizravniju moguću sigurnost, a to smo vidjeli ondje gdje je investicija došla s tog područja. Investicija koja može izaći na milijardu i pol ili dvije milijarde dolara sutra za sebe veže jako puno toga. Nije to samo infrastruktura koja će proći“, istaknuo je Čović.
Republika Hrvatska u realizaciji ovog projekta vidi i vlastiti interes, ali i važnost za dugoročnu energetsku stabilnost i razvoj Bosne i Hercegovine, uz potrebu da se prati i jasna komercijalna održivost: „Naša ozbiljnost pokazana je na način da smo ishodovali sve dozvole i da smo spremni za izgradnju tog projekta. Republika Hrvatska ima svoj interes, ali i ustavnu obvezu skrbiti o hrvatskom narodu u Bosni i Hercegovini. Isto tako, mora se pronaći komercijalni interes u Bosni i Hercegovini, a što se tiče Republike Hrvatske, mi smo spremni i
možemo početi sutra“, naglasio je Šušnjar.
Stručni pogled na projekt ponudio je Robert Bošnjak, istaknuvši kako Južna plinska interkonekcija ne treba biti promatrana samo kao pojedinačni infrastrukturni zahvat, nego kao dio šireg i već razvijenog plinskog sustava koji otvara prostor za daljnji energetski razvoj i buduće prilagodbe novim tehnologijama: „Prvi korak u tom procesu je priprema plinske mreže za miješanje vodika, dijela metana i eventualno izdvajanje određenih elemenata za skladištenje CO2“, kazao je Bošnjak.
Iz perspektive Sjedinjenih Američkih Država, Ginkel je naglasio kako Južna plinska interkonekcija nadilazi pitanje samog energenta, ocijenivši da projekt otvara prostor za snažnije gospodarsko povezivanje, veću energetsku sigurnost i dugoročnije vezivanje Bosne i Hercegovine uz zapadne tokove. Istaknuo je i da projekt, uz političku i stratešku dimenziju, mora biti komercijalno održiv te doprinositi konkretnom razvoju: „Ovaj projekt je jako važan.
Ovaj plinovod radi nešto sasvim drugačije: fokusira političku raspravu na gospodarski rast i usmjerava raspravu na opskrbu energijom. Što je naša budućnost više povezana, to je veća sigurnost za obje naše zemlje, a to je u našem strateškom interesu“, poručio je Ginkel.
