Dijaspora koja živi diljem svijeta poslala je rekordne količine novca u Bosnu i Hercegovinu tijekom protekle godine, što je, prema podacima Centralne banke BiH, vrlo važno za domaće gospodarstvo, kao i povećanje potrošnje, smanjenje socijalnih razlika i očuvanje životnog standarda građana.
Kako je priopćeno iz Središnje banke Bosne i Hercegovine, u 2025. godini postignuta je rekordna razina tekućih transfera, koja je dosegla iznos od 5,92 milijarde KM, od čega se 4,46 milijardi KM odnosi na doznake iz inozemstva. Ostali tekući transferi iznose 1,46 milijardi KM.
“U usporedbi s prethodnom godinom, ukupni tekući transferi porasli su za približno 230 milijuna KM, dok su doznake zabilježile još izraženiji rast od oko 290 milijuna KM. Istovremeno, ostali tekući transferi zabilježili su blagi pad od oko 63 milijuna KM”, navode.
Prema njihovim riječima, ovi podaci ukazuju na iznimnu važnost dijaspore i priljeva sredstava iz inozemstva za domaće gospodarstvo, ali i za druge segmente života.
„Osim socijalnog aspekta, stabilan rast tekućih transfera ima i širi makroekonomski značaj, uključujući jačanje deviznih rezervi, stabilnost platne bilance i podršku ukupnoj financijskoj stabilnosti zemlje“, ističu.
Kako navode, kontinuirani rast ovih priljeva dodatno naglašava otpornost ekonomskih veza Bosne i Hercegovine s njezinom dijasporom, kao i potrebu za stvaranjem politika koje će dodatno ojačati povjerenje i potaknuti daljnja ulaganja i financijske tokove iz inozemstva.
Ferida Kulović, predsjednica udruge potrošača općine Kakanj „Potrošač“, potvrđuje da bez novca iz inozemstva građani Bosne i Hercegovine ne bi mogli preživjeti.
„Svi smo svjesni minimalne i prosječne plaće u Bosni i Hercegovini, te koliko iznosi potrošačka košarica. Građanima su potrebne dvije prosječne plaće za jednu potrošačku košaricu. Bez tog dodatnog novca koji dolazi iz inozemstva, potrošači bi, vjerujte mi, gotovo prosili, pa ne bi imali od čega živjeti“, kaže u intervjuu za „Nezavisne novine“.
Dodaje da taj novac puno znači potrošačima.
„Ljudi masovno, od rata na Bliskom istoku, kupuju namirnice, brašno, ulje, šećer… Ljudi kupuju tone toga. Ne bi mogli to kupiti bez tog novca iz dijaspore. I to je samo ono što je registrirano putem banaka, i gdje je novac u gotovini“, kaže Kulović.
