Građani BiH, prema najnovijim službenim podacima, imaju više od 370.000 legalnih komada oružja, a kada se, uz to, zna da brojni kriju ilegalno naoružanje, s pravom se može reći da je stanovništvo naoružano do zuba, jer je broj cijevi, po svemu sudeći, premašio milijun, pišu Nezavisne.
Dovoljno je, recimo, podsjetiti na istraživanja prema kojima u BiH ima od 750.000 do 800.000 komada ilegalnog oružja, dok se u nekim tvrdi da je brojka i veća od 800.000.
Koordinacioni odbor za kontrolu malog oružja i lakog naoružanja u BiH je tokom 2025. godine prikupljao statističke podatke o legalno registriranom oružju u BiH, gdje je na snazi čak 12 zakona o oružju.
Utvrdili su da je u FBiH u prošloj godini bilo 236.844, u Republici Srpskoj 130.380, a u Brčko distriktu 4.919 legalnih komada oružja.
Ove brojke se drastično razlikuju u odnosu na brojke od pet godina ranije, odnosno na 2020. godinu, kada je u FBiH bilo 182.338, u Republici Srpskoj 94.653, a u Brčko distriktu 3.828 komada registriranog oruža.
Dakle, kada se podvuče crta, u BiH je od 2020. do 2025. godine broj legalnih komada oružja povećan sa 280.819 na 372.143.
Prema službenim podacima, 365.679 komada oružja je tijekom prošle godine bilo registrirano na muškarce, a preostalih 6.464 na žene.
Stručnjak za sigurnost Safet Mušić rekao je za “Nezavisne novine” da se kolokvijalno može reći da su građani u BiH “naoružani do zuba”, jer kombinacija velikog broja legalnog i procijenjenog ilegalnog oružja ukazuje na izuzetno visoku dostupnost vatrenih sredstava.
“Još prije 15 godina, kada sam se detaljno bavio ovom tematikom, zaključak je bio da masovna rasprostranjenost oružja predstavlja jedan od najvećih dugoročnih sigurnosnih rizika u zemlji. Ove brojke su problematične jer povećavaju vjerovatnost eskalacije svakodnevnih konflikata, čak i bezazlenih, u nasilne incidente sa smrtnim posljedicama”, kaže Mušić.
Primjeri su, dodaje on, od međukriminalnih obračuna, preko oružanih razbojništava i krijumčarenja do porodičnog nasilja.
“Navedeni faktori otežavaju rad policijskih i pravosudnih institucija. Poseban izazov je što ilegalno oružje ostaje izvan institucionalne kontrole, što stvara ‘sivu zonu’ sigurnosti. Zato se pitanje kontrole i smanjenja ilegalnog oružja mora promatrati kao strateški sigurnosni prioritet, a ne samo kao policijski problem”, rekao je Mušić za “Nezavisne novine”.
Sociolog Vladimir Vasić kaže da smo mi postkonfliktna zajednica, koja nakon rata nije imala sistematski odgovor na posjedovanje nelegalnog oružja.
“Ako uzmemo u obzir činjenicu da imamo povećan broj krivičnih djela koja se izvršavaju uz korištenje vatrenog oružja, mislim da je krajnje vrijeme da se pooštre zakonske regulative koja se odnose na ovaj segment. Mislim da je ovo prije svega sigurnosni rizik i opasnost generalno za zajednicu”, kaže Vasić.
Prema njegovim riječima, ove cifre dovoljno govore i o tome koliko društvo nema adekvatne odgovore na tako velike izazove.
“To je ujedno i jedan od indikatora da možda pojedinci čak ne vjeruju dovoljno u funkcionalnost institucija, u smislu da neko štiti njihov integritet i imovinu. Svakako da su ti podaci poražavajući za društvo u kakvom živimo. Ja sam do sada više puta pozivao nadležne da se napravi akcija oduzimanja ilegalnog oružja i da se pooštre zakonske mjere, ali očito da sluh za to ne postoji”, naglasio je Vasić u izjavi za “Nezavisne novine”.
