U Mostaru je u prostorijama Biskupskog ordinarijata 20. i 21. ožujka održano redovno 95. zasjedanje Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine (BK BiH) na kojem je posebno izražena zabrinutost zbog istupa pojedinaca i institucija u izbornoj godini koji ne doprinose pomirenju bosanskohercegovačkoga naroda.
Na zasjedanju su sudjelovali svi članovi BK BiH, predsjednik i vrhbosanski nadbiskup Tomo Vukšić, dopredsjednik i mostarsko-duvanjski biskup i trebinjsko-mrkanski apostolski upravitelj Petar Palić, banjolučki biskup Željko Majić, vojni biskup Miro Relota i apostolski vizitator s posebnom ulogom za župu Međugorje nadbiskup Aldo Cavalli.
Sudjelovali su također i apostolski nuncij u BiH, nadbiskup Francis A. Chullikatt, delegat Hrvatske biskupske konferencije gospićko-senjski biskup Marko Medo, delegat Talijanske biskupske konferencije nadbiskup Pesara i Urbina Sandro Salvucci i generalni tajnik BK BiH Bojan Ivešić.
Na početku zasjedanja biskupi su se najprije osvrnuli na provedbu zaključaka s prošlog redovitog zasjedanja, a potom su saslušali i izviješća predsjednika pojedinih Vijeća, Komisija i Odbora BK BiH o njihovom radu, Tajništva, Katoličke tiskovne agencije, Misijske središnjice i Papinskih misijskih djela.
Zahvalili su se svim članovima vijeća na njihovu doprinosu i radu za dobro Crkve, ali i šire društvene zajednice u BiH, a posebno mons. Luki Tunjiću na njegovu desetogodišnjem djelovanju u službi nacionalnog ravnatelja Papinskih misijskih dijela u BiH.
Predsjednik BK BiH, vrhbosanski nadbiskup Tomo Vukšić kazao je ovom prilikom da su na zasjedanju obrađene teme vezane ponajprije uz izvještaje poslova i obavljenog od strane pojedinih vijeća tijekom 2025., ali i naglasio kako se “razglabal” i o budućnosti.
-Apostrofirali smo susret hrvatske katoličke mladeži u Požegi ovog proljeća te u tom kontekstu pozvali vjeroučitelje i mladež da se odazovu na ovaj važan skup – kazao je nadbiskup Vukšić na konferenciji za novinare u subotu.
Dodao je da se razgovaralo i o Susretu katoličkih obitelji koji se organizira krajem srpnja na Kupresu, ističući kako je ovo izborna godina u kojoj je, kako je rekao, iz izbornog procesa potrebno otkloniti mogućnost nepravde, nadglasavanja, manipulacija i dominacije.
Biskupi su konkretno iskazali zabrinutost “zbog istupa i odluka pojedinaca i određenih institucija kojima se samo jedan narod prikazuje isključivo kao žrtva, bez spremnosti na suočavanje s vlastitom odgovornošću, jer takav pristup produbljuje nepovjerenje i onemogućuje istinski dijalog i proces pomirenja među narodima u BiH”.
-Pozvali smo političare na umjerenost u izjavama u izbornoj godini, smanjenje oštrih riječi i polemike, jer to ne doprinosi slozi i povjerenju. Sva otvorenja pitanja trebaju se rješavati dijalogom – naglasio je nadbiskup Vukšić.
Dopredsjednik BK BiH i mostarsko-duvanjski biskup i trebinjsko-mrkanski apostolski upravitelj Petar Palić na početku svog obraćanja čestitao je svim vjernicima islamske vjeroispovijesti Bajram i poručio da im ovi blagdanski dani budu ispunjeni mirom, kako bismo svi dodatno učvrstili međusobno poštovanje i suživot.
Dotaknuo se zatim odluke kojom je Vojni ordinarij u BiH mons. Miro Relota izabran za predsjednika Vijeća za ekumenizam i dijalog među religijama i kulturama te Vijeća za liturgiju.
-Vodio sam Vijeća za ekumenizam, dijalog i kulturu, Vijeće za katehezu i novu evangelizaciju i Vijeće za kler i sjemeništa pa sam stoga zahvalan biskupima što su me riješili odgovornosti vođenja jednog vijeća – kazao je.
Dodao je da je jedna od tema bila i promišljanje o reguliranja karizmatskih pokreta i pojedinaca na području BK BiH.
-Tom se temom naša Konferencija bavi već neko vrijeme, a želja nam je osigurati jasnoću, crkveno zajedništvo i odgovornost, kako bi svi oblici duhovnosti bili u skladu s naukom crkve i na izgradnju zajednice vjernike. U tom kontekstu ćemo uskoro izgraditi određene smjernice koji će pomoći svima uključenima u pokret – poručio je biskup Palić.
Dotaknuo se i pitanja izmjena Statuta Caritasa BiH te u tom smislu kazao kako je želja BK BiH dodatno unaprijediti organiziranost i učinkovitost karitativnog djelovanja, kako na razni Konferencije, tako i na razini biskupijskih caritasa, a sve kako bi pomoć došla do onih kojima je najpotrebnija.
