Rat na Bliskom istoku izaziva najveći poremećaj u opskrbi naftom u povijesti, objavila je u četvrtak Međunarodna agencija za energiju (IEA), dan nakon što je dogovorila puštanje rekordne količine nafte iz strateških zaliha kako bi se ublažili nestašica i nagli skok cijena.
Očekuje se da će globalna opskrba u ožujku pasti za osam milijuna barela dnevno, navela je IEA u svojem najnovijem mjesečnom izvješću o tržištu nafte – što je volumen jednak gotovo osam posto svjetske potražnje – zbog blokade Hormuškog tjesnaca, uskog kanala uz iransku obalu, otkako su SAD i Izrael 28. veljače počeli zračne napade na Iran.
Izgledi IEA-e, koja savjetuje industrijalizirane zemlje, u suprotnosti su s njezinim ranijim upozorenjima o znatnom suficitu na tržištu za prvo tromjesečje 2026. godine.
Agencija je ipak dodala da bi opskrba mogla porasti u travnju jer neki proizvođači iz Perzijskog zaljeva koriste alternativne izvozne rute kako bi zaobišli Hormuški tjesnac te je navela da će na razini cijele godine proizvodnja i dalje rasti brže od globalne potražnje.
Smanjena proizvodnja u Zaljevu
Cijene nafte porasle su u četvrtak jer je Iran pojačao napade na naftna i transportna postrojenja diljem Bliskog istoka, što je potaknulo strah od dugotrajnog sukoba i nastavka prekida protoka nafte kroz tjesnac.
Sirova nafta tipa Brent, koja je u ponedjeljak dosegla 119,50 dolara po barelu, što je njezina najviša razina od sredine 2022. godine, u četvrtak je porasla za pet posto na nešto manje od 97 dolara po barelu.
Zemlje Perzijskog zaljeva, uključujući Irak, Katar, Kuvajt, Ujedinjene Arapske Emirate i Saudijsku Arabiju, smanjile su ukupnu proizvodnju nafte za najmanje 10 milijuna barela dnevno zbog sukoba, objavila je IEA, dodajući da će se bez brzog ponovnog uspostavljanja brodskih tokova ti gubici povećati.
Za povratak u normalu bit će potrebni tjedni, u nekim slučajevima i mjeseci.
“Za povratak obustavljene proizvodnje nafte na razine prije krize bit će potrebni tjedni, a u nekim slučajevima i mjeseci, ovisno o stupnju složenosti polja te vremenu potrebnom za povratak radnika, opreme i resursa u regiju”, priopćila je agencija.
Tržišta u krizi
IEA je u srijedu pristao pustiti rekordnih 400 milijuna barela nafte iz strateških zaliha zemalja članica kako bi se suzbili skokovi cijena od početka rata protiv Irana.
Izvršni direktor IEA-e Fatih Birol, govoreći u Istanbulu, rekao je da je odluka agencije već imala “snažan utjecaj” na energetska tržišta koja se nalaze u “iznimno kritičnom razdoblju”. Odbio je odgovoriti na pitanje o dnevnom tempu puštanja nafte iz zaliha.
Bliskoistočna kriza također je smanjila potražnju za naftom jer zrakoplovne tvrtke otkazuju letove, navela je IEA, dok nesigurniji ekonomski izgledi i više cijene predstavljaju rizik za prognozu potražnje.
Očekuje se da će svjetska potražnja tijekom ožujka i travnja biti oko milijun barela dnevno niža od ranijih procjena, navela je IEA.
Za cijelu 2026. godinu očekuje se porast svjetske potražnje za 640.000 barela dnevno, što je 210.000 barela dnevno manje u odnosu na prethodnu prognozu i otprilike polovina stope koju je u srijedu predvidjela organizacija proizvođača nafte OPEC.
Ipak se očekuje brži rast opskrbe od potražnje
Unatoč rezovima u proizvodnji u ožujku, agencija i dalje očekuje da će u 2026. godini opskrba naftom u prosjeku rasti brže od svjetske potražnje.
Svjetska opskrba porast će za 1,1 milijun barela dnevno, objavila je IEA, što je pad u odnosu na 2,4 milijuna barela dnevno koliko se očekivalo prošlog mjeseca.
Sveukupno, prognoze IEA-e impliciraju da će opskrba u 2026. biti veća od potražnje za 2,46 milijuna barela dnevno, što je smanjenje u odnosu na višak od 3,73 milijuna barela dnevno iz prošlomjesečnog izvješća.
Nastojanja Saudijske Arabije i UAE-a da koriste izvozne rute koje zaobilaze Hormuški tjesnac postojano se intenziviraju, navela je IEA, te su među planovima koji bi mogli pomoći u djelomičnom nadoknađivanju gubitaka i osigurati porast globalne opskrbe naftom od travnja do lipnja.
