Županijski odbor HDZ-a BiH Hercegovačko-neretvanske županije oglasio se priopćenjem za javnost reagirajući na istupe predsjednika HDZ-a 1990 Ilije Cvitanovića i aktualna događanja vezana uz štrajk zdravstvenih djelatnika i političku situaciju u HNŽ-u.
Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti:
Predsjednik HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović u svom je javnom istupu očekivano opravdao uvjerenje javnosti da je prljava predizborna kampanja za neke stranke već u snažnom zamahu, ali je i potpuno neočekivano do kraja razgolitio sada već nedvojbenu spregu njega, njegove stranke i njegovih stranačkih eksponenata u HNŽ-u s vrhuškom sindikata zdravstvenih djelatnika čije osobne političke ambicije sve više i otvorenije izlaze na svjetlo dana. Koristeći potpuno iste parole i floskule kao i sindikalno rukovodstvo, tipa ”para ima – Vlada ih ne da”, iznio je niz potpuno nebuloznih konstrukcija na koje smo, kao odgovorni politički akteri, dužni reagirati i podsjetiti javnost na ono što se stvarno zbivalo u ovoj županiji tijekom kratkoga vremena dok je njom upravljao HDZ 1990.
U te četiri godine jedino što su postigli jest gubitak dotadašnje hrvatske političke nadmoći u ovako važnoj županiji za hrvatske vitalne nacionalne interese u BiH, predavši svojim tadašnjim koalicijskim parterima i jedan od ključnih resora upravo u svjetlu skrbi za identitet odnosno najosjetljivija nacionalna pitanja – Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i športa.
Kaže Cvitanović kako ovoga što je na djelu u HNŽ-u nije bilo ni u komunizmu pa ga i ovim putem podsjećamo da Vlada HNŽ-a nikada nikom nije povrijedila pravo na legalno iskazivanje nezadovoljstva, tako i štrajkom. Međutim, da i njemu i njegovim lutkama na koncu bude kristalno jasno, inzistira i inzistirat će na dosljednom poštivanju zakona i predviđenih procedura.
Istodobno, jezik i ponašanje divljeg zapada, prijetnje i ucjene, ulične eskapade i šatori te otvorene političke agende njihovih nosača megafona nisu nas, ni kao stranku ni kao vladajuću koaliciju, pokolebale i ne će nas pokolebati u snažnom odgovoru na svaki oblik bezakonja, samovolje i ugrožavanja sigurnosti naših sugrađana, u ovomu slučaju pacijenata na koje je Cvitanović u svom ”ekspozeu”,zanesen kampanjom, potpuno zaboravio.
Podsjećamo ga, međutim, da njegov štrajkaški odbor u zarobljeništvu već pola godine drži 200.000 zdravstvenih osiguranika u ovoj županiji! Međutim, zdravstveni sustav ni pod koju cijenu ne ćemo ugroziti, a prosvjedne ”šetnje” i prijetnje šatorima, makar i u izbornoj godini, ne će uroditi plodom!
Nadalje, nesuvislo povlačeći nemoguće paralele između 2006. i 2026. godine u kontekstu rasta proračuna, samo potpuno neupućeni amater ili ciljano maligno proračunati političar može propustiti uzeti u obzir i rast životnog standarda, rast cijene rada, opće promjene unutar tih dvadeset godina, razvoj zdravstvenih ustanova i obujma usluga koja pružaju i sva brojna nova prava koja je HNŽ osigurala žiteljima ovog podneblja, a što financira upravo županijski proračun i ZZO HNŽ-a. Najbolji primjer za to je SKB Mostar pa neka se Cvitanović samo prisjeti gdje je naša najveća bolnica bila tada, a u kojem je razvojnom stupnju danas. Žalosna je i poražavajuća razina pojednostavljenja i banalnosti koju je sebi dopustio samoproglašeni prvak ukupne hrvatske oporbe.
Zato, ako je i dalje uvjeren da novca ima i da ga ovdje netko ”ne da”, ako i dalje pita ”gdje su pare”, neka pokaže tu političku snagu o kojoj sanja i neka riješi sve probleme ovoga naroda. Samo, ako bi to radio onako kako su radili njegovi stranački kolege i prethodnici, Hrvati bi i u HNŽ-u razvidno skliznuli u tešku političku majorizaciju, a financijski i zdravstveni sustav otišli bi ondje gdje ga nažalost vide i Cvitanović i njegov Odak i njihove marionete, maskirane u sindikalne aktiviste.
Ti aktivisti, a to je ovdje najžalosnije, za sobom vuku toliko časnih ljudi koji samo žele bolji život i bolje radne uvjete, nesvjesni da im upravo sindikalne vođe eksplicitno blokiraju povišice koje im Vlada HNŽ-a već pola godine nudi, kao jedine realno moguće i održive. Podsjećamo ih, i nalogodavce i provoditelje te agende, da igranje ljudskim sudbinama nije politički manevar nego beskrupuloznost koja snažno dolazi na naplatu.
