Voda, palmino ulje, škrob, mliječni protein, red konzervansa, zatim red boja začinjenih aromom sira, pojačanih emulgatorima, i dobije se proizvod koji neodoljivo podsjeća na sir.
Nije problem ako znamo što jedemo i svjesno biramo takve namirnice. Loše je kada se pod oznakom sir i mliječni proizvod nađe uvozni, loš i jeftin proizvod.
Ono što nije proizvedeno 100 posto od mlijeka ne može biti sir i nositi takvu oznaku, izričiti su mljekari. Zato su zatražili pomoć inspekcije i Ministarstva poljoprivrede, piše ATV.
-Nije samo sir, vjerojatno treba pojačati inspekcijski nadzor. Ministar je obećao da je ovo tek početak i da će ozbiljno ići u tom smjeru. Pogrešno deklariranje proizvoda jedan je od velikih problema, nismo uvozili sir, već nešto što se zove sir, a to nije – kaže Milorad Arsenić, predsjednik udruge mljekara Rs.
-Pokazalo se da su izjave mljekare bile točne, da je lažni sir, koji mami niskom cijenom i stranom etiketom, bio dobro kamufliran i da, kako kažu trgovci, dobro posluje. Takve ćemo proizvode ukloniti s polica supermarketa. U borbu protiv loših, krivo deklariranih proizvoda uključit ćemo i druga ministarstva i institucije – obećava resorna ministrica.
-Inspekcija će nastaviti raditi, a mi ćemo vršiti pritisak na nju da se i dalje bavi činjenicom da su svi takvi proizvodi isključeni s naših polica jer dovode u zabludu naše građane. Moram ponovno pozvati naše građane da ih osvijestim o kupnji domaćih proizvoda – kaže Anđelka Kuzmić, ministrica poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS-a.
Novinari su se raspitivali o točnim vrstama sira koji se nazivaju “sir”, tko su proizvođači i što se točno prodavalo kao sir. Iz Republičke uprave za inspekcijske poslove RS-a obavijestili su da se radi o danskom namazu od bijele masti, danskom bijelom siru Arla, biljnim zamjenama za sir, vitros forma pica, vitors forma toast. Trgovcima je naloženo da odmah promijene naziv pod kojim se proizvod prodaje.
-Podsjećamo da je Zakonom o hrani propisano da subjekt u poslovanju s hranom tijekom poslovanja pod njegovim nadzorom ne smije mijenjati informacije koje prate hranu ako bi takve promjene mogle dovesti u zabludu krajnjeg potrošača ili na drugi način smanjiti razinu zaštite potrošača ili njegovu mogućnost odabira hrane na temelju informacija. Za kršenje spomenute odredbe propisana je novčana kazna od 2.000 KM za pravnu osobu i 300 KM za odgovornu osobu – naloženo je iz Inspektorata RS-a.
