Glasna rasprava o proračunu i zabrani pušenja u Narodnoj skupštini Republike Srpske potisnula je druga predložena rješenja u drugi plan, pa je Zakon o sezonskim i drugim privremenim poslovima prošao ispod radara.
Ovaj zakon, koji je usvojen po hitnom postupku, zabranjuje neoporezivi rad u sezonskim poljoprivrednim radovima za sve osim supružnika, djece i roditelja u istom kućanstvu.
Zanimljivo je da takve odredbe ne postoje ni u zakonodavstvu Europske unije, pa ih nije bilo s čime uskladiti.
Tako će se tetke, stričevi i ostali rođaci, šogori i susjedi koji dođu pomoći u sjetvi, žetvi ili klanju, morati dan ranije prijaviti Poreznoj upravi RS-a i za njihov rad će se morati platiti doprinosi.
Ako se to ne dogodi, domaćin koji ih je pozvao u pomoć mogao bi sa svojim pomagačima ‘popiti’ kaznu od 1500 KM umjesto rakije.
U obrazloženju predloženog zakona, kao razlog za donošenje zakona po hitnom postupku, navodi se da je “potrebno hitno provesti mjere za suzbijanje sive ekonomije, kao i omogućiti ostvarivanje prava iz socijalnog osiguranja osobama koje su angažirane izvan zaposlenja” te da je to mjera od općeg interesa za Srbiju.
“Uzimajući u obzir izazove i trendove na tržištu rada te prirodu sezonskih i drugih poslova privremene prirode, mogućnost zapošljavanja sezonskih i drugih radnika bez zasnivanja radnog odnosa, koji već nisu obuhvaćeni postojećim modalitetima ugovora o radu i ugovora o radu izvan zaposlenja”, navodi se u obrazloženju zakona.
Navode da siva ekonomija i neformalno zapošljavanje predstavljaju jedan od vodećih izazova s kojima se suočavaju sve zemlje regije, posebno ako se pogledaju neregistrirani poslovi (angažman od nekoliko sati dnevno, do nekoliko dana u tjednu) u području poljoprivrede (sjetva, žetva itd., poljoprivredne aktivnosti), turizma (turistički vodič, turistički pratitelj, animator itd.), ali i u području uslužnih djelatnosti.
