Švedsku javnost u srijedu je zgrozila vijest o još jednom gnjusnom kaznenom djelu počinitelja imigrantskog podrijetla i još jednoj teško shvatljivoj sudskoj presudi. U listopadu ove godine 38-godišnji Iračanin Shakir Mahmoud Shakir, zaposlenik gradske socijalne skrbi, silovao je 100-godišnju Šveđanku u njezinu domu u Stockholmu.
Prvostupanjskom presudom Shakir je osuđen na četiri godine zatvora i odštetu od 20.000 eura, ali zahtjev tužiteljice za deportacijom u Irak je odbijen i počinitelj će nakon odsluženja kazne moći nastaviti živjeti u Švedskoj. Sud je utvrdio da Shakir ima “snažnu vezu sa Švedskom” te da bi deportacija bila “nerazmjerna sankcija”.
Zlouporaba povjerenja žrtve i poslodavca
Shakir je radio kao njegovatelj u gradskoj službi, a u dom nesretne 100-godišnjakinje došao je kako bi joj pomogao oko bolova u prsima. Uzeo je mast i počeo masirati, ali je u jednom trenutku gurnuo prste ili drugi predmet u vaginu. Nije reagirao na njezine molbe da prestane. Nastavio je sa zlostavljanjem desetak minuta, a potom otišao, prenosi Index.hr.
“Govorila sam mu da prestane, ali nisam ga mogla spriječiti ili udariti. Jači je od mene”, rekla je 100-godišnja žrtva policiji, koju je o silovanju obavijestila njezina kći. Sud je procijenio da ove izjave “imaju snažnu dokaznu vrijednost, a potkrijepljene su i nalazima iz policijske istrage”.
Kao otegotne okolnosti, sud je naglasio tešku zlouporabu povjerenja žrtve i poslodavca, ali je odbio kvalifikaciju teškog silovanja jer je nedjelo bilo “ograničenog opsega i nije bilo prijetnje ili nasilja”. Shakir je negirao kazneno djelo: “Žena mi se zahvaljivala kad sam odlazio. Radim u najboljoj namjeri, suosjećam s ovom ženom”.
Gradska ustanova za koju je radio otpustila ga je odmah nakon zaprimanja prijave. Shakiru se istovremeno sudilo za silovanje jedne 94-godišnjakinje u njezinu domu, također uz iskorištavanje položaja, dobi i lošeg zdravlja žrtve. No oslobođen je zato što nije nedvojbeno identificiran kao počinitelj.
Odbijanje deportacije zbog maloljetne kćeri
Shakir je u Švedsku došao 2003. godine kao tinejdžer. Ima stalnu dozvolu boravka, ali nije švedski državljanin i nije zatražio međunarodnu zaštitu (azil), što znači da nema pravnih prepreka za njegovu deportaciju u Irak. Okružni sud obrazložio je odbijanje deportacije time što Shakir boravi u Švedskoj već 22 godine, tečno govori švedski i ima šestogodišnju kćer koja je švedska državljanka.
Prije četiri godine Shakir je osuđen na uvjetnu zatvorsku kaznu i globu zbog krivotvorenja osobnog dokumenta i lažnog predstavljanja, a u proljeće ove godine ostao je bez vozačke dozvole zbog vožnje u alkoholiziranom stanju.
Prije nekoliko dana švedski kriminolog Anders Östlund objavio je vlastito istraživanje o seksualnom nasilju nad starijim osobama, koje ukazuje da je policija u posljednjih pet godina zaprimila prijave o silovanjima 400 žena starijih od 60 godina.
Otprilike četvrtina prijava odnosi se na slučajeve u kojima je žrtva poznavala osumnjičenika. No često se radi o prijavama protiv osoblja kućne njege ili domova za starije i nemoćne osobe. Östlund ističe da nasilje nad starijim osobama dobiva vrlo malo pozornosti u usporedbi s nasiljem nad mlađim osobama, kako u medijima tako i u institucijama – policiji, zdravstvu i socijalnoj skrbi.
“Treba imati na umu da su neke starije osobe zbunjene ili dementne, da ne mogu prepoznati čemu su bile izložene ili im okolina ne vjeruje, što znači da vjerojatno postoji mnogo slučajeva koji uopće nisu zabilježeni”, rekao je Östlund za švedski javni radio i dodao:
Zanemareno nasilje nad starijim osobama
“Neprijavljivanje može biti i posljedica straha, srama i ovisnosti žrtve o počinitelju. S druge strane, kad govorimo o ovih 400 slučajeva, radi se samo o prijavama, a ne i o pravomoćnim presudama. Dakle, nije sigurno da se zaista dogodilo 400 silovanja”.
Prema podacima nacionalnog zavoda za statistiku, u Švedskoj je gotovo 100.000 osoba zaposleno kao pomoćno osoblje u skrbi, odnosno kao njegovatelji. Među njima je otprilike polovica rođena izvan Švedske, uglavnom u Africi i Aziji. Švedski sustav socijalne skrbi općenito vapi za kvalificiranim osobljem, koje sve teže pronalazi u domaćoj populaciji.
