Nakon što se zarazna bolest lepra, guba, pojavila u susjednoj Hrvatskoj, zdravstveni djelatnici iz BiH naglasili su da je to bolest koja postoji, ali da nema potrebe za panikom, te da ne postoji rizik od širenja.
Mladen Grujičić, epidemiolog u Domu zdravlja Bijeljina, rekao je za “Nezavisne novine” da je guba bolest koja je nekada postojala u našoj regiji.
“Trenutno nije prisutna u našoj regiji, ali se može pojaviti u obliku importiranog slučaja. Rizik od širenja ove bolesti je izuzetno mali”, rekao je Grujičić.
Dodao je da postoji odgovarajuća terapija i liječenje za ovu bolest.
Ednan Drljević, specijalist za zarazne bolesti iz Sarajeva, istaknuo je da su to bolesti koje još uvijek postoje, ali su izuzetno rijetke.
“Da bi se guba manifestirala, ponekad je potrebno i do 18 godina, a da bi se netko zarazio, potreban je dugotrajan i bliski obiteljski kontakt”, rekao je Drljević, naglašavajući da se bolest javlja vrlo rijetko i nije značajna s epidemiološkog gledišta.
S druge strane, guba se liječi, odnosno postoje lijekovi, ali liječenje je dugotrajno, slično tuberkulozi.
“Ali nema mjesta panici i nema rizika od širenja”, rekao je Drljević.
Podsjetimo, guba (lepra) potvrđena je u Hrvatskoj 13. prosinca kod stranog radnika iz Nepala, izvijestili su hrvatski mediji, navodeći da se ova bolest u toj zemlji pojavila nakon više od 30 godina.
Ministarstvo zdravstva Hrvatske potvrdilo je da se radi o radniku koji s obitelji živi u Hrvatskoj već dvije godine, te da nema razloga za paniku.
Voditelj Odjela za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Bernard Kaić rekao je da se pacijent sa simptomima gube javio splitskim epidemiologima prije deset dana.
“Muškarac se liječi, a njegovi bliski kontakti su primili liječenje, nisu čak ni zaraženi. Daje se profilaksa i prate se. Stvar je pod kontrolom”, rekao je Kaić.
Guba je kronična zarazna bolest koju uzrokuje acidorezistentni, štapićasti bacil Mycobacterium leprae. Naziva se još i guba i Hansenova bolest.
„Bolest je prepoznata u drevnim civilizacijama Kine, Egipta i Indije, a prvi pisani zapis datira iz 600. godine prije Krista.
Bacil lepre se vrlo sporo razmnožava u ljudskom tijelu, a inkubacija je duga, oko pet godina, iako postoje izvješća da može trajati i do 20 godina.
Bolest uglavnom zahvaća kožu, periferne živce, sluznicu gornjih dišnih putova, kao i oči. Nije jako zarazna, a prenosi se kapljicama u bliskom kontaktu s neliječenom osobom.
Dijagnoza se postavlja klinički zbog simptoma poput karakterističnih kožnih osipa koji ne nestaju, gubitka osipa i iskrivljenja uzrokovanih slabošću mišića, a potvrđuje se mikroskopskim pregledom zaraženih uzoraka kože.
Gaba je izlječiva bolest. Liječenje u ranim fazama infekcije sprječava invaliditet. Terapija se provodi kombinacijom lijekova u trajanju od šest do 12 mjeseci i vrlo je učinkovita, ima malo nuspojava i nema registrirane rezistencije.
Terapija s više lijekova dostupna je besplatno putem Svjetske zdravstvene organizacije.“
