Općinski sud u Sarajevu odredio je jednomjesečni pritvor Amelu Alihodžiću iz Zenice, osumnjičenom za mamljenje djece radi zadovoljenja spolnih potreba, pokušaj iskorištavanja djeteta za pornografiju te upoznavanje djeteta s pornografskim sadržajem. Slučaj ponovo otvara pitanje rastuće opasnosti od pedofilije u zemlji, dok javnost sve češće čuje za ovakve slučajeve, ali oštrije kazne i dalje rijetko slijede, piše N1.
Veliki broj slučajeva pedofilije ili pokušaja ovih gnusnih krivičnih djela prolazi ispod radara jer ostaju neprijavljeni. Pravnica Adna Dobojlić smatra da se, u odnosu na ranije, o ovoj pošasti više govori, ali potrebno je mnogo više.
“Fokus treba staviti na grupu ovih krivičnih djela propisanih Krivičnim zakonom FBiH i mislim da se mnogo toga može uraditi više. Imamo periodična izvještavanja o pojedinim slučajevima, međutim, nemamo informacije o tome koliko ima predmeta, koliko se to istražuje, koliko se primjenjuju posebne istražne radnje za otkrivanje ovakvih krivičnih djela”, istakla je pravnica Adna Dobojlić.
“Bez obzira na izmjene i dopune Krivičnog zakona Federacije BiH koje pooštravaju kaznenu politiku za počinitelje i onemogućavaju otkup kazne, one ipak, ostaju blage i neusklađene s posljedicama. XIX glava ovog zakona definira sva krivična djela koja se odnose na iskorištavanje djece starosti do 15 i starije od 15 godina, a raspon kazni je od šest mjeseci do 12 godina, odnosno, najmanje 10 godina, čak i ako je uslijed nekih od ovih djela nastupila smrt djeteta. Iako su kazne i dalje nedovoljne, korak naprijed je napravljen”, istakla je Lana Prlić, zastupnica u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH (SDP) i jedna od inicijatora izmjena te dodala:
“Sjećamo se svi slučaja Muamera Kasumovića, nakon toga su uslijedile izmjene i dopune Krivičnog zakona, i prije tog slučaja o kojem je brujala, ne samo čitava država, nego i region, najviše se pitalo kako je moguće da se kazna zatvora može otkupiti, za takva krivična djela, što je bilo u njegovom slučaju. Zakon je u tom momentu nalagao da je kazna od šest mjeseci do tri godine, odnosno, od tri mjeseca do pet godina zatvora”.
Počinitelje od ovih gnusnih djela nije odvratio ni Registar pedofila. U Republici Srpskoj, na snazi je od 2018., a u njega je trajno upisano oko 250 osoba pravosnažno osuđenih za seksualnu zloupotrebu i iskorištavanje djece. No, i nakon godinu dana otkako je ugledao svjetlo dana u FBiH, broj osoba upisanih u Registar pedofila FBiH, ostaje zatvoren za javnost.
Posljednji slučajevi pedofilije u BiH, s naglaskom na posljednji – Amela Alihodžića u Zenici, postavljaju pitanje koliko se nadležne institucije bave procesuiranjem ovakvih slučajeva i tko je ovdje najslabija karika.
Koliko su zadovoljni njihovim radom, pitali smo i građane Sarajeva:
“Tko god ima mozga u glavi, mora brinuti. Ma ne, ne, ne, institucije ništa ne rade”, “Brinem mnogo, vjerujte. Nakostriješim se kada ovako nešto čujem. Užas, nadam se da će ovaj zakon malo biti stroži za ovakve kao što su oni. Kazne su preblage, treba to 10 puta više”, “Mislim da je to veoma zabrinjavajuća stvar. Malo mi se i gadi kako nema protesta u Sarajevu u vezi toga”.
A mnogima se gadi i što pravosudni organi, nerijetko, pri procesuiranju ovih slučajeva akcenat stavljaju na roditelje koji pokušavaju da zaštite svoju djecu, preuzimanjem komunikacije s pedofilom. Je li to zaista tako, pitamo struku.
“Svaki konkretan slučaj treba da se razmotri i vide okolnosti o čemu se govori. Ono što je bitno, ako se primjenjuju posebne istražne radnje, da nema tu tog mamljenja na počinjenju krivičnog djela, nekih istražitelja koji rade po posebnim istražnim radnjama. Ove ostale situacije mogu da budu i opravdane, možda roditelje žele da nešto provjere pa komuniciraju, dakle, sve se radi o konkretnom slučaju”, naglasila je Dobojlić.
“Znam da je teško i da smo svi izgubili povjerenje, posebno posljednjih dana sa ovim nemilim događajima, ali zaista ja bih evo i ovog jutra uputila svu djecu, sve roditelje, sve građane, sve žrtve da prijave posebno ovakve slučajeve ali i trgovinu ljudima i svaki vid zlostavljanja na web platformu sigurnodijete.ba, Centru za sigurni Internet u BiH koji djeluje u Sarajevu, ili putem besplatne telefonske linije 0800 22323”, poručila je Amela Efendić, direktorica Centra za sigurni internet.
Zašto se povjerenje u institucije gubi, nije slučajno, s obzirom na to da pojedini predstavnici sudske prakse odranije ukazuju na to da postoji lobi, sastavljen od pojedinaca u policijskim i pravosudnim institucijama, ali i psihologa i vještaka, koji štiti zlostavljače djece, uključujući i pedofile. Svoju tezu potkrepljuju tvrdnjama da za neke od njih, poput Moamera Kasumovića, nije bilo čak ni objava sudova.
