Invazivni stršljen, koji se smatra opasnijim od domaćeg, proširio se duž obalnih područja Hrvatske i Italije te stigao čak do Istre, prema novom istraživanju stručnjaka Zavoda za javno zdravstvo, piše Index.
Radi se o orijentalnom stršljenu (Vespa orientalis), čija su prirodna staništa Afrika, Bliski istok i južno Sredozemlje. Termofilan je, što znači da voli toplinu, i savršeno se prilagođava urbanim sredinama.
Stručnjak za kukce u Istarskom zavodu za javno zdravstvo dr. sc. Nediljko Landeka kaže da je poznat i po agresivnijem ponašanju u usporedbi s domaćim vrstama te po snažnoj otpornosti na promjene u okolišu.
„Poznat je i po tome što može letjeti čak i u sumrak zahvaljujući posebnim fotoreceptorima koji mu omogućuju orijentaciju u uvjetima slabog osvjetljenja, što ga čini još opasnijim za ljude u naseljenim područjima jer je aktivan dulje od domaćih vrsta“, dodaje Landeka.
Budući da je termofilan, što znači da matice vole toplinu, prikladni su im ljudski stanovi, gdje mogu pronaći topla mjesta. Matica u jesen odlazi u hibernaciju kako bi tamo provela ostatak jeseni i zimu te se budi u travnju.
Tada počinje graditi novu koloniju i na svijet donosi novu generaciju ličinki. Ta nova generacija kasnije preuzima izgradnju gnijezda i hranjenje ličinki, dok matica polaže nova jaja. Početkom ljeta kolonija može doseći broj od nekoliko stotina jedinki, u povoljnim uvjetima čak i do 1000.
Landeka kaže da je vrlo tolerantna na alkohol i da tijekom dana leti dulje od domaće.
“Žuta traka na trbuhu služi kao fotonaponska ćelija i daje joj dodatnu energiju. Zato je, za razliku od drugih vespida koji su najaktivniji ujutro, najaktivnija poslijepodne”, objašnjava ovaj stručnjak.
U Hrvatskoj je bio do 1970-ih, kada su zabilježeni njeni posljednji nalazi. Nakon toga je na dugo vremena nestao, da bi se ove godine pojavio između Splita i Solina, ali i sjevernije u Istri, Sloveniji i sjevernoj Italiji.
Landeka kaže da su ga nedavno primijetili u blizini Novigrada.
„Kako bismo što prije zabilježili njegov dolazak, organizirali smo prikupljanje podataka preko pčelara“, rekao je Landeka, koji je ovih dana bio na terenu i provodio istraživanja.
„Pčelarima smo dali slike koje pokazuju kako izgleda. Ima karakteristične crvenkaste pruge, a na trbuhu, za razliku od domaćeg, ima žutu traku. Relativno ga je lako prepoznati. Pokazalo se da su ga pčelari zabilježili u blizini Novigrada. U blizini Kaštela, jedan od naših entomologa, dr. sc. Toni Koren, slučajno ga je uočio u kamenolomu“, kaže Landeka.
Ova vrsta je došla u luku Trst 2018. godine, vjerojatno s nekim teretom, i od tada se bilježi njezino širenje uz obalu.
Prema podacima Talijanskog nacionalnog instituta za zaštitu okoliša (ISPRA), od 2021. redovito se prijavljuju novi nalazi na području Furlanije-Julijske krajine, Ligurije i Veneta. Već 2022. godine stigao je u Sloveniju, gdje su primjerci zabilježeni u blizini Kopra.
Landeka kaže da su pojačali praćenje uz granicu kako bi utvrdili hoće li do Hrvatske stići prirodnim širenjem ili transportom.
„Ovih dana postavljamo zamke dok je još toplo, prije zime. Kad dođe hladnoća, prežive samo oplođene matice, dok sve ostale jedinke uginu. Pokušavamo otkriti gdje se proširio kako bismo mogli napraviti plan za suzbijanje sljedeće godine, odnosno spriječiti daljnje širenje, ako je moguće“, objasnio je Landeka.
Ističe da su i Talijani utvrdili njegovo širenje na sjeverne regije, najvjerojatnije zbog klimatskih promjena.
„Prije je zabilježen na Siciliji i u Kalabriji. Ali sada je i u Laciju. Njihovi stručnjaci su utvrdili da obožava urbana područja, što povećava mogućnost kontakta s ljudima i rizik od ugriza.
Talijani opisuju da voli odlagališta smeća i kontejnere gdje pronalazi obilje hrane. Čini se da je to za njega nova niša“, kaže Landeka.
Ističe da sama prisutnost nove vrste koja osvaja nova područja implicira da se radi o invazivnoj vrsti koja predstavlja opasnost za ekološki sustav, ali i problem javnog zdravstva.
„Nedavno smo imali slučaj muškarca koji je uginuo od uboda stršljena. Ako imamo nove vrste u urbanim područjima, to znači da osobe s alergijama moraju biti posebno oprezne jer je rizik povećan“, upozorava naš stručnjak.
Orijentalni stršljen također predstavlja opasnost za pčele.
Landeka kaže da su pčelari ove godine primijetili povećanu prisutnost stršljena i osa u pčelinjacima.
„Oni uznemiravaju pčele, oduzimaju im hranu i ubijaju ih jer svoje ličinke moraju hraniti proteinskom hranom. Inače, odrasle jedinke se obično hrane nektarom, tj. ugljikohidratima. Pčelinjaci su stoga izvor hrane, kako za njih tako i za njihove ličinke“, kaže Landeka.
Orijentalni stršljen ima snažne mandibule – čeljusti kojima lako ubija pčele i druge insekte. Poznat je po tome što napada ulaz u košnice, gdje čeka da pčele izlete kako bi ih presreo. U Izraelu i Egiptu, gdje je raširen, zabilježeni su dramatični kolapsi cijelih pčelinjih zajednica pod njegovim pritiskom, što, očekivano, izaziva zabrinutost kod hrvatskih pčelara.
