Predsjednik Bosanskohercegovačkog odbora CIGRE-a Zijad Bajramović na otvaranju 17. Konferencije elektrotehničara iz Bosne i Hercegovine (CIGRE) u Neumu, rekao je da se energetski sektor Bosne i Hercegovine suočava s ozbiljnim izazovima i velikim transformacijama. Prošlu godinu obilježila je smanjena proizvodnja ugljena i nepovoljni hidrološki uvjeti, dok su privatni investitori ostvarili značajan porast proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora.
-U sljedeće tri godine planirano je priključiti oko 1.500 MW novih solarnih i vjetroelektrana, koje će godišnje proizvoditi približno 3 TWh električne energije. To je ogroman korak naprijed, ali i ozbiljan izazov, jer bez modernizacije i proširenja prijenosne i distribucijske mreže riskiramo zagušenje i nestabilnost u sustavu – izjavio je Bajramović.
Naglasio je da je za stabilnost elektroenergetskog sustava nužna izgradnja novih trafostanica 110 kV i dovršetak prijelaza na 20 kV razinu. Prema njegovim riječima, procjene pokazuju da je do 2030. godine potrebno uložiti oko 1,4 milijarde KM u elektrodistribucijske sustave – investicija koja se smatra ključnom za sigurnost i održivost. Bajramović je dodao da je konačno izvješće ENTSO-a o raspadu sustava iz lipnja 2024. jasno pokazalo da ulaganje u stabilnost nije opcija, već nužnost.
-Nemoguće je izbjeći povećanje cijena mrežarine, ali je vrijeme i za uvođenje G-komponente koju proizvođači električne energije moraju plaćati za korištenje prijenosne i distribucijske mreže. Javne elektroprivredne tvrtke godinama amortiziraju socijalnu politiku niskih cijena, što smanjuje njihov investicijski kapacitet. Zato moramo postupno započeti proces usklađivanja cijena električne energije na tržišnoj osnovi, uz istovremenu zaštitu energetski opasnih kupaca – rekao je Bajramović.
Od početka 2026. godine počet će primjena europskih poreza na emisije CO₂ (CBAM), dodao je Bajramović, koji će u potpunosti pokriti naš izvoz električne energije. Dodatni problem koji stvara CBAM jest taj što sprječava izvoz i trgovinu električnom energijom iz obnovljivih izvora, te je nužno da se BIH pridruži Europskom udruženju izdavatelja jamstava podrijetla.
-BIH se obvezala na uspostavu sustava burze električne energije i trgovanja emisijama, koji će biti pandan europskom ETS-u. Usvajanje Zakona o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije predstavljat će važan korak prema europskim integracijama i modernizaciji domaćeg tržišta, ali i preduvjet da se električna energija do 2030. godine izuzme od oporezivanja CBAM-om – naglasio je Bajramović.
Više od 500 inženjera i drugih stručnjaka iz BIH, kao i gosti iz Hrvatske, Slovenije i Srbije, sudjeluju na savjetovanju bh. energetika u Neumu. Na temelju 160 stručnih izvješća koja se tiču sadašnjosti i budućnosti elektroenergetskog sektora, između ostalog će se usredotočiti na elektrifikaciju prometa, širu primjenu toplinskih pumpi, ulaganja u sustave baterijskog skladištenja, kao i razvoj industrije i uslužnog sektora.
Tijekom svečanog otvaranja savjetovanja dodijeljene su nagrade za životno djelo istaknutim domaćim stručnjacima s dokazanim međunarodnim kredibilitetom. Dobitnici su Alija Muharemović, Nikola Rusanov, a kasnije će biti uručena Mati Žariću.
