Američki predsjednik Donald Trump nedvojbeno je ostvario diplomatsku pobjedu pomažući u postizanju primirja za Gazu, ali put do trajnog mira koji, kako kaže, želi za Bliski istok pun je zapreka.
Tek treba vidjeti hoće li 79-godišnji Trump – koji baš nije poznat po pažnji prema detaljima – dugoročno posvetiti sukobu istu razinu energije, nakon što njegov pobjednički krug u regiji završi sljedeći tjedan.
„Svaki sporazum između Izraelaca i Palestinaca, a posebno onaj neizravno postignut između Izraela i Hamasa, izvanredno je postignuće“, rekao je za AFP Aaron David Miller, koji je radio za više američkih administracija obje stranke.
„Trump je odlučio učiniti nešto što ni jedan američki predsjednik… bilo koje stranke nikada nije učinio, a to je izvršiti pritisak na izraelskog premijera u pitanju koje je taj premijer smatrao ključnim za svoju politiku“, rekao je Miller, viši suradnik u Carnegie Endowment for International Peace.
No Miller, koji je godinama sudjelovao u bliskoistočnim mirovnim pregovorima, upozorio je na “svemir složenosti i detalja” koji tek treba razraditi u vezi s provedbom druge faze sporazuma.
Izraelska vojska izjavila je da su njezine trupe prekinule vatru u petak ujutro u Pojasu Gaze, u iščekivanju oslobađanja svih izraelskih talaca, živih i mrtvih, u sljedećih 72 sata, u skladu sa sporazumom koji je postigla s palestinskom oružanom skupinom Hamas.
Trump je rekao da očekuje da će u nedjelju krenuti na Bliski istok, sa zaustavljanjima u Egiptu, gdje su se pregovori održali, i Izraelu.
Umijeće dogovora
S obzirom na to da ni jedan američki predsjednik u zadnjih 20 godina nije uspio riješiti krize između Izraela i Palestinaca, Trumpovo postignuće jest izvanredno.
Ali republikanski predsjednik milijarder ima šire težnje – oživjeti Abrahamove sporazume postignute tijekom njegova prvog mandata u Bijeloj kući, prema kojima su Ujedinjeni Arapski Emirati, Bahrein i Maroko ponudili Izraelu diplomatsko priznanje.
Trump je vratio svojeg zeta Jareda Kushnera, jednog od arhitekata tih sporazuma, u administraciju kako bi surađivao s posebnim izaslanikom Steveom Witkoffom na pregovorima o Gazi.
Dužnosnici i promatrači vanjske politike slažu se da je Trump vješto koristio kombinaciju ‘mrkve i batine’ – javno i privatno, a posebno s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom – kako bi postigao dogovor.
Također je iskoristio svoje snažne veze s arapskim i muslimanskim čelnicima, uključujući turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana.
Za Millera, Trump je očito odigrao “odlučujuću” ulogu.
No, premda se čini da je prva faza sporazuma na dobrom putu, mnogo toga ostaje nedefinirano, uključujući kako – i hoće li – Hamas pristati na razoružanje nakon dvije godine razornog sukoba na palestinskom teritoriju, nakon napada na Izrael 7. listopada 2023.
“Prekid vatre još nije trajni mir”, rekao je u četvrtak francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noel Barrot nakon sastanka s europskim i arapskim ministrima o tome kako pomoći Palestincima u postkonfliktnom razdoblju.
Steven Cook, viši suradnik Vijeća za vanjske odnose, napisao je: “Hoće li ovo rezultirati završetkom rata ostaje otvoreno pitanje.”
Ogromni izazovi
Cook kaže da je sada izazov u potpunosti provesti Trumpov plan od 20 točaka, kojim se Hamas poziva na predaju oružja, te se poziva na stvaranje međunarodnih stabilizacijskih snaga i novih upravljačkih struktura za Gazu koje neće uključivati palestinsku militantnu skupinu.
Trump je u četvrtak inzistirao na tome da će se “Hamas razoružati” i da će se izraelske snage “povući”.
Zatim je u petak dodao: “Mislim da postoji konsenzus o većini toga, a neki detalji, kao i sve ostalo, bit će razrađeni.”
Ali njegova će administracija morati naporno raditi na finaliziranju sporazuma i osigurati da arapske zemlje u regiji budu uključene u pomoć u obnovi razorene Gaze.
Tim od 200 američkih vojnika “nadgledat će” primirje u Gazi, rekli su u četvrtak visoki američki dužnosnici.
Miller je rekao da u planu postoje “operativne” rupe u sadašnjem obliku, uključujući “nedostatak detaljnog planiranja kako razgraditi i/ili demilitarizirati Gazu, čak i ako Hamas ne bude prisutan, što nije slučaj”.
Plan također poziva na stvaranje takozvanog “Odbora za mir”, prijelaznog tijela kojim će predsjedati sam Trump – prijedlog koji je Hamas odbio u četvrtak.
“Unatoč dolasku na dužnost sa željom da se odrekne američkih obveza na Bliskom istoku, Trump je upravo preuzeo ogromnu odgovornost: odgovornost za mirovni plan koji će zauvijek nositi njegovo ime”, napisao je Robert Satloff, izvršni direktor Washingtonskog instituta za bliskoistočnu politiku.
