Jedna Linda iz engleskoga grada Readinga bacila je poruku u boci u Temzu ili u Sjeverno more 2007. godine, a 2018. boca je pronađena na njemačkome otoku Syltu i pronalazačima je njezin sadržaj bio u potpunosti nejasan i nerazumljiv.
ChatGTP i ostali alati umjetne inteligencije (AI) omogućili su dekodiranje dijelova pisma, ali sada je nemoguće pronaći Lindu, koja je tražila odgovor od onoga tko bocu s porukom pronađe.
Malte Bayer i njegova obitelj iz njemačke regije Schwarzwald pronašli su bocu i pismo ukrašeno crtežima šarenih riba, morskih konjića i brodićima dok su šetali plažom.
“Uspio sam razumjeti dvije riječi – Engleska i grad”, iz kojeg je poslana, rekao je. Potom su Bayerovi pronađenu bocu spremili među školjke u košaru, kao uspomenu s odmora.
No Bayera je supruga nedavno podsjetila na bocu i pismo, a s obzirom na to da se on bavi radom na umjetnoj inteligenciji, odlučio je još jednom pokušati s dešifriranjem.
Budući da je znao kako umjetna inteligencija može dešifrirati i hijeroglife, Malte je otkrio napisanu poruku: “Tko god ovo pronađe, neka mi piše”, a potom je slijedila adresa: 5 Roslyn Crescent, Reading, Engleska.
Tvrtka koja trenutno ima sjedište na toj adresi nema saznanja o Lindi. Sukladno analizi smatraju da je, kad je napisala poruku i poslala bocu, djevojka bila u ranoj tinejdžerskoj dobi.
Stručnjak za umjetnu inteligenciju Michael Hanisch za dpa je rekao da bi skeniranje i analiza mogli ponovno učiniti i ostale stare tekstove razumljivima i čitljivima.
Novi ‘veliki jezični modeli’ (LLM) bolji su kada je posrijedi dešifriranje konteksta od starih jer tekstove i slike vide kao isti element. Novi modeli u stanju su i popuniti dijelove koji nedostaju, kazao je Hanisch.
“Kada umjetna inteligencija jednom vidi poruku u boci ili nešto slično, može izvoditi zaključke”, a to uključuje i tekst i adrese.
