Ljudi iz “najdugovječnijih” zajednica najčešće ne drže dijetu, nego žive i jedu – jednostavnije i biraju svježu, sezonsku i neprocesuiranu hranu.
Zanimljivo je da ljudi iz tzv. Plavih zona – područja koja nastanjuje iznimno velik broj stogodišnjaka – imaju slične prehrambene navike, posebno kad je riječ o namirnicama koje redovito – izostavljaju s jelovnika.
Njihova je prehrana dominantno biljna – oko 95% hrane dolazi iz biljnih izvora, a samo preostalih 5% su proizvodi životinjskog podrijetla poput mesa, mlijeka, jaja i ribe. Ali to ne znači da drže dijetu, nego žive i jedu – jednostavnije i biraju svježu, sezonsku i neprocesuiranu hranu, piše Punkufer.
Donosimo pregled namirnica i hrane koju dugovječni ljudi izbjegavaju.
Mesne prerađevine
Kobasice, šunke, salame i hrenovke nećete naći na jelovniku dugovječnih ljudi, na primjer na Okinawi u Japanu ili Ikariji u Grčkoj, mjestima koja su poznata po tome što njihovo stanovnici žive znatno dulje od prosjeka. Mesne prerađevine znače povećan rizik od srčanih bolesti, moždanog udara i nekih karcinoma. Svjetska zdravstvena organizacija svrstava prerađeno meso u istu kategoriju kancerogenih tvari kao i duhan.
Crveno meso
U zonama dugovječnosti crveno meso se jede iznimno rijetko, često samo nekoliko puta mjesečno. Proteini se unose iz mahunarki, ribe i jaja. Istraživanja su pokazala da konzumacija malih količina crvenog mesa doprinosi zdravijem srcu i duljem životu.
Mliječni proizvodi
Iako neki fermentirani mliječni proizvodi mogu biti korisni za metabolizam i zdravlje, najdugovječnije populacije konzumiraju ih umjereno. Obično je riječ o kozjem ili ovčjem mlijeku i jogurtima, dok se mliječni proizvodi poput topljenog sira i vrhnja na „otocima dugovječnosti“ izbjegavaju.
Rafinirani šećer
Keksi, kolači, bomboni i gazirana pića s visokim udjelom šećera nisu dio svakodnevne prehrane najdugovječnijih. Umjesto njih, oni konzumiraju prirodne slatke namirnice, poput voća ili meda, i tako se brane pretilosti, dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti.
Umjetna sladila
Čak i “dijetalne” verzije zaslađenih proizvoda nisu posebno popularne među stogodišnjacima. Kada požele nešto slatko, oni posegnu za prirodnim alternativama poput suhog voća. Iako se učinci umjetnih zaslađivača još istražuju, postoje naznake da negativno utječu na probavu i metabolizam.
Zaslađena pića
U spomenutim „dugovječnim“ zajednicama, pokazalo se, gotovo nitko ne pije zaslađene sokove, gazirana ili energetska pića. Pije se voda, biljni čajevi ili povremeno čaša vina. Istraživanja pokazuju da izbacivanjem slatkih pića možete značajno produžiti očekivani životni vijek i smanjiti rizik od debljanja i dijabetesa tipa 2.
Bijeli kruh i rafinirane žitarice
Rafinirani kruh i tjestenina nisu dio tradicionalne prehrane u Plavim zonama. Tamo se češće konzumiraju integralne žitarice poput smeđe riže, ječma i cjelovitog zrna pšenice. Takva hrana je bogata vlaknima, poboljšava probavu i pomaže u regulaciji šećera u krvi.
Industrijski proizvedene grickalice (ultraprocesuirane)
Gotove grickalice, industrijski keksi i instant-jela najčešće ne postoje u smočnicama dugovječnih osoba. Umjesto toga, oni jedu svježe pripremljene obroke od pravih sastojaka poput povrća, mahunarki i cjelovitih žitarica. Takva prehrana smanjuje rizik od kroničnih bolesti.
Gotova industrijska jela
Instant jela, smrznuta jela, konzerve s aditivima i druga gotova hrana iz dućana, naravno, ne čine osnovu proučavanih jelovnika stogodišnjaka. Kuhanje „od nule“ sa sezonskim i svježim sastojcima njihov je izbor.
Brza hrana
U Plavim zonama često i ne postoje restorani brze hrane. Ljudi kuhaju kod kuće i koriste sezonske namirnice. Statistike pokazuju da je kod ljudi kojima je brza hrana dostupnija vjerojatnost za razvoj bolesti veća.
Pržena hrana
Umjesto pržene hrane, dugovječni će ljudi radije konzumirati onu pečenu, kuhanu ili pirjanu. Na taj način smanjuju unos nezdravih masnoća, kao i rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Rafinirana ulja
U Plavim se zonama koriste tradicionalno proizvedena, nerafinirana ulja, poput maslinovog, koje je poznato po protuupalnim i kardioprotektivnim svojstvima.
Sol
Prosječni dnevni unos natrija kod stogodišnjaka je znatno niži od zapadnog prosjeka. Umjesto gotovih jela i slanih grickalica, jedu domaću hranu začinjenu biljem i začinima. Takva praksa pomaže u održavanju zdravog krvnog tlaka i boljoj funkciji srca.
Industrijska peciva i kolači
Industrijski pekarski proizvodi puni su aditiva, šećera, trans masti i bijelog brašna – svega onoga što dugovječni ljudi obično ne jedu. To ne znači da ne uživaju u desertima, nego da biraju zdraviju alternativu poput voća ili domaćih slastica s „boljim“ sastavom.
Alkohol
U Plavim zonama čaša vina uz obrok nije neuobičajena, ali prekomjerno konzumiranje alkohola – osobito jakih pića i piva – se izbjegava. Ključ je u umjerenosti, a to potvrđuju i istaživanja – naime, dokazano je da umjereni konzumenti alkohola žive dulje od onih koji piju previše.
