Svaki novi zahtjev za kredit iz Republike Srpske morat će provjeriti i odobriti predstavnici država članica Europske unije koji će očekivati poštivanje standarda EU, izjavila je Europska investicijska banka (EIB) za Radio Slobodna Europa (RSE).
Narodna skupština Republike Srpske izglasala je 2. rujna novu vladu na čelu sa Savom Minićem, iako ga je Milorad Dodik predložio za mandatara. Još u kolovozu Dodik je izgubio poziciju nakon presude Suda Bosne i Hercegovine i odluke Središnjeg izbornog povjerenstva, kojim mu je oduzet mandat i najavljeni prijevremeni izbori.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine sada mora odlučiti je li nova vlada legalno izabrana, jer samo predsjednik Republike Srpske može predložiti premijera.
Na pitanje hoće li najnoviji postupci vlasti u Republici Srpskoj utjecati na suradnju EIB-a s Republikom Srpskom, banka je rekla da s delegacijom EU pomno prati političke događaje u zemlji “s nadom i očekivanjem da će demokratske vrijednosti prevladati”. „Svaki novi zahtjev za financiranje bio bi podložan odobrenju predstavnika država članica, koji će očekivati da se standardi EU u potpunosti poštuju.
To je važno za političku stabilnost i nastavak procesa pristupanja EU, što je u najboljem interesu gospodarskog razvoja zemlje i njezinih građana“, naglasili su iz EIB-a za RSE.
S druge strane, Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) rekla je za RFE/RL da u ovom trenutku neće komentirati kako bi imenovanje nove Vlade Republike Srpske moglo utjecati na suradnju sa Srpskom.
Obje banke igraju ključnu ulogu u financiranju razvojnih projekata u Bosni i Hercegovini.
Prema najnovijim podacima Ministarstva financija i trezora Bosne i Hercegovine za prvi kvartal 2025. godine, vanjski dug Republike Srpske iznosi oko dvije milijarde eura, a Federacije Bosne i Hercegovine oko 2,5 milijarde eura.
Ukupna zaduženost oba entiteta prema EIB-u na kraju travnja 2025. godine iznosila je oko 1,27 milijardi eura, a prema EBRD-u oko 447 milijuna eura. Republika Srpska trenutno je zadužena EBRD-u za oko 91,5 milijuna eura, a većina toga se odnosi na novac za izgradnju autoceste od Banja Luke do Doboja i dionice autoceste na paneuropskom koridoru VC koji prolazi kroz Republiku Srpsku, od Doboja do sjevera Bosne i Hercegovine.