Osnovni životni troškovi prosječne obitelji u Republici Srpskoj porasli su za oko 800 maraka u posljednjih pet godina, što nije moglo pratiti rast plaća, odnosno prosječnih prihoda, koji su u promatranom razdoblju iznosili 580 KM.
To otkrivaju statistički podaci koje periodično objavljuju Savez sindikata i Zavod za statistiku Republike Srpske, a koji se odnose na sindikalnu potrošačku košaricu i prosječna mjesečna primanja zaposlenih u Srpskoj. Iz tih podataka vidljivo je da je prosječna obitelj osiromašila za najmanje 220 maraka mjesečno, odnosno da ima manje novca za pokrivanje osnovnih troškova života, kupnju hrane, plaćanje režija i prijevoza.
Najproblematičnije je to što troškovi hrane u sindikalnoj potrošačkoj košarici, odnosno izdaci za osnovne namirnice, rastu iz mjeseca u mjesec. U lipnju ove godine činili su 46 posto ukupnih troškova spomenute košarice i devet posto su veći nego prije pet godina. Krajem 2020. godine troškovi za hranu iznosili su oko 728 maraka, a danas čak 1.265. Razlika je gotovo 540 KM. Svi oni koji danas imaju prosječni prihod od oko 1.500 maraka, moraju izdvojiti čak 80 posto toga samo za prehranu svoje obitelji. Ostatak od 250 maraka vjerojatno se koristi za plaćanje komunalnih usluga, a za sve ostalo je “crni šešir” ako nitko drugi u obitelji ne radi ili na neki način doprinosi punjenju kućnog proračuna.
U tom razdoblju cijena većine osnovnih namirnica porasla je za oko 50 posto. Primjerice, u slučaju ulja to iznosi oko 45 posto, a kruha i mlijeka čak 65 posto. Jedan kilogram govedine poskupio je za 60 posto, piletine za 50 posto, svinjetine za oko 45 posto. Jaja su imala najmanji porast cijene, oko 30 posto. Ako usporedimo samo cijene kruha i mlijeka, u 2020. i 2025. godini, vidljivo je da se za prosječnu plaću prije pet godina moglo kupiti 80 litara bijelog kravljeg napitka više nego danas, te 50 kilograma pekarskih proizvoda. Da je dobar dio naših cijena nerealan, vidi se ako se napravi usporedba s nekim europskim zemljama, gdje su prosječne plaće nekoliko puta veće nego kod nas. Primjerice, cijene kruha i mlijeka u Njemačkoj i Austriji iste su, ako ne i niže, od onih u Republici Srpskoj. Dvanaest jaja (12 komada) košta samo 3,6 maraka, kilogram krumpira 1,9 maraka, a domaći tvrdi sir oko 18.
Nesumnjivo su umirovljenici, njih oko 230.000, najviše pogođeni visokim cijenama hrane u našoj zemlji, čiji je prosječni mjesečni prihod oko 630 maraka i mogu pokriti samo 50 posto troškova hrane, odnosno manje od četvrtine sindikalne potrošačke košarice, koja je u lipnju iznosila 2.770 maraka.
S obzirom na trendove, ovaj deficit će vjerojatno biti još veći u narednom razdoblju, jer trgovci i proizvođači ne smatraju potrebnim korigirati i sniziti svoje cijene. Ovi podaci bili bi još gori da Vlada Srpske nije nedavno korigirala minimalnu plaću i stvorila takozvane platne razrede. To je podiglo prosječni prihod u Srpskoj za oko 40 maraka.
Prema ekonomistima, među kojima je i Igor Gavran, situacija za radnike s prosječnom plaćom postaje sve katastrofalnija. Kako upozoravaju, kmetovi su nekada radili cijeli dan za hranu i san, a situacija danas je još gora, jer iznos potrošačke košarice ne uključuje troškove stanovanja ili kredita.
-Hrana postaje poput luksuzne robe i nažalost će tako i ostati sve dok se ne izvrši veći pritisak na trgovce – rekao je Gavran.
Slično mišljenje nedavno je za “Glas Srpske” izrazio i poznati slovenski ekonomist Matej Lahovnik, koji je tom prilikom, prenoseći iskustva iz svoje zemlje, istaknuo da građani trebaju glasati nogama i kupovati tamo gdje je jeftinije, te da je to jedino rješenje koje na kraju može prisiliti vlasnike trgovačkih lanaca na snižavanje cijena.
