BIH ĆE SE JOŠ NAČEKATI: Plenković: Teško je reći hoće li EU do 2029. primiti u članstvo još jednu zemlju

Andrej Plenković
Andrej Plenković
Podjeli

Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je u subotu u Dubrovniku da bi bilo razumno izbjeći carinski rat SAD-a i Europske unije, ako bi se dvije strane dogovorile o rastu ulaganja u obranu do 2035. godine.

“SAD želi postići uravnoteženije trgovinske odnose s partnerima. Američki trgovinski deficit prema partnerima bio je prevelik, ali to ne znači da jednostrano uvođenje carina treba poremetiti svjetsku trgovinu, a pogotovo najvećih partnera Europske unije. Ne želimo se dovesti u situaciju da provedemo pet posto povećanja ulaganja u obranu, a da nam potom carine naprave štetu. Novi rok za dogovor je 1. kolovoza. Dakle, imamo još tri tjedna. Treba nam razumno rješenje koje će izgladiti odnose SAD-a i EU-a”, istaknuo je Plenković, koji je na 18. Dubrovnik Forumu sudjelovao na središnjem panelu lidera “Usmjeravanje promjene”.

Plenković je izjavio kako je Hrvatska najnovija članica EU-a, a dva su mandata Europske komisije prošla bez novog proširenja.

“Želja je da se postigne više, da imamo barem jednu novu članicu do 2029. godine. Teško je reći hoće li tako biti. Zemlje zapadnog Balkana trebaju iskazati veću težnju i predanost tom cilju i nužnim promjenama”, rekao je Plenković.

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrii Sibiha poručio je kako je potrebno više odlučnosti te čvršći i odlučniji koraci.

“Nešto ne funkcionira u međunarodnom sustavu. Ratujemo s Rusijom već preko deset godina, a Putin i dalje ima kapacitete za nastavak rata. Recept je jednostavan. SAD se trebaju angažirati kao vodeća snaga, a predsjednik (Donald) Trump vršiti pritisak na Rusiju, kroz sankcije i izolaciju. Pa i sankcije onim zemljama koje zarađuju ‘krvavi novac’ od ruske nafte jer financiraju ratni stroj. Želimo kraj rata prema međunarodnom pravu. Treba nam diplomatsko rješenje za mir. Ukrajinci doista žele mir, a jedini način koji Putin razumije je mir kroz snagu. Nakon uspostave bezuvjetnog primirja na kopnu, moru i u zraku, mogu uslijediti pregovori. Treba nam diplomatska mobilizacija kako bismo iskoristili taj zamah“, rekao je Sibiha.

Talijanski šef diplomacije Antonio Tajani istaknuo je kako je budućnost Mediterana u otvaranju vrata prema indo-pacifičkoj regiji.

„Zemlje sjeverne Afrike su nam važne radi stabilnosti, ali i zaustavljanja nelegalnih migracija. Libija je za nas važan čimbenik i suradnja mora biti vrlo intenzivna. Važno je ojačati koridor od Indije preko Izraela, Emirata, Saudijske Arabije preko Egipta do Mediterana“, smatra Tajani.

Šef diplomacije Togoa Robert Dussey rekao je da je odnos Europe i Afrike vrlo snažan.

„Nemamo izbora. Međusobno se trebamo. Koje su nam prednosti? Prva je broj stanovnika. Sada nas je više od 1,5 milijarde. Prvo smo tržište na koje se trebate usmjeriti. Druga prednost su ključni resursi. Čak 60 do 70 posto svjetskih resursa kobalta je u Africi, a 40 posto zaliha zlata. Geopolitički je važno imati Afriku uz sebe. Naš je prioritet sami preobraziti svoja gospodarstva. Uz to, Afrika broji 54 zemlje, a nema mjesto u Vijeću sigurnosti. Uvijek nešto očekujemo od naših partnera i prijatelja. Budućnost je u rukama Afrikanaca“, rekao je Dussey.

Brazilski ministar vanjskih poslova Mauro Vieira smatra kako se BRICS pogrešno smatra organizacijom protiv Zapada.

„Kina je prvi trgovinski partner SAD-a i Brazila. BRICS je platforma za razgovor, promicanje razvoja i inicijativu, u korist zemalja u razvoju. Na primjer u borbi protiv bolesti siromašnih društava, poput kolere, ali i u financiranju borbe protiv klimatskih promjena. Značajna je inicijativa osnivanje tzv. BRICS banke, kao snažnog alata za ulaganja u razvoj, ne samo za članice BRICS-a, već i druge zemlje“, rekao je Vieira i poručio kako je svijetu potrebna reforma globalnog upravljanja.

„Nažalost, UN i Vijeće sigurnosti su potpuno paralizirani kad je riječ o svjetskim sukobima. Ništa se ne događa. Treba li nam nova i modernija organizacija? Reforma se odnosi i na Svjetsku banku i MMF, gdje je apsurdno da je moć donošenja odluka u rukama vrlo malog broja zemalja“, istaknuo je Vieira.v

Podjeli
-Sponzorirano-
ads image

Najčitanije ovaj tjedan

Koliko sada zarađuju radnici na baušteli, konobari i vozači: ‘Radi subotom pa mjesečno dobije 3 000’

U ožujku ove godine prosječna isplaćena neto plaća po zaposlenima u pravnim osobama u Hrvatskoj iznosila je 1 555 eura, dok je medijalna...

OTVOREN NATJEČAJ: Počinje utrka za 260 mjesta u najboljem studentskom centru u državi

Od ponedjeljak, 15. lipnja, otvoren je natječaj za prijem studenata starijih studijskih godina u Studentski centar Sveučilišta u Mostaru. Pravo na apliciranje imaju...

Umjesto terena – svadbena svečanost:Ćuže, Đurasek i Jakovljević okrunili ljubav brakom

Nogometni klub HŠK Zrinjski Mostar podijelio je lijepu vijest sa svojim navijačima i sportskom javnošću. Trojica prvotimaca – Mario Ćuže, Neven Đurasek i...

Vlajčić: Nema razloga za dramatiziranje oko prijedloga DP-ove deklaracije o BiH

Potpredsjednik Vlade RH i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić izjavio je u četvrtak kako nema razloga za dramatiziranje oko prijedloga deklaracije...

Poginuo motociklist iz Mostara

Motociklist M.P. (27) iz Mostara poginuo je jučer, u subotu, 13. lipnja 2026. godine, u prometnoj nesreći na području Trebinja, potvrdile su “Nezavisne...

Slični članci

Butan priznao Hrvatsku, znate li tko još nije?

Kraljevina Butan formalno je priznala Hrvatsku, što će učvrstiti suradnju dviju zemalja...

Čović najavio sjednicu Doma naroda BiH sa 100 točaka dnevnog reda

Predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, Dragan Čović, koji je...

Vlada SNSD-a će ove godine povećati dug entiteta za 2,5 milijardi maraka

Planirano je da se iznos jamstava Republike Srpske poveća s 900 milijuna...

BiH trajno izgubila 100 milijuna eura

Bosna i Hercegovina je trajno izgubila više od 100 milijuna eura zbog...