Iznos dovoljan da se tijekom gotovo dvije godine nahrani svih 345 milijuna ljudi koji se suočavaju s najtežim razinama gladi u svijetu, pa i potpunom neimaštinom, narasli su troškovi za nuklearno oružje u 2024. Istaknuto je to u godišnjem izvještaju o troškovima za nuklearno oružje koje je objavila Međunarodna kampanja za ukidanje nuklearnog oružja, prenio je Vatican News. Trenutno postoji oko 12 tisuća nuklearnih bojevih glava, od kojih gotovo 90 posto dolazi iz Sjedinjenih Američkih Država i Rusije.
S iznosom koji se u 2024. godini potrošio za kupnju nuklearnog oružja za devet zemalja – Kinu, Francusku, Indiju, Izrael, Sjevernu Koreju, Pakistan, Rusiju, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Američke Države – tijekom dvije godine bi se moglo nahraniti svih 345 milijuna ljudi koji se trenutno suočavaju s najtežim razinama gladi u svijetu, pa i potpunom neimaštinom.
Godišnji izvještaj ICAN-a
Međunarodna kampanja za ukidanje nuklearnog oružja (ICAN) objavila je te podatke u godišnjem izvještaju o troškovima za nuklearno oružje, i to upravo na dan kada je Izrael pokrenuo napad na iranski nuklearni program. Detaljni podaci otkrivaju da su prošle godine Peking, Pyongyang, Pariz, New Delhi, Tel Aviv, Islamabad, London, Moskva i Washington potrošili više od 100 milijardi dolara na razvoj svojih nuklearnih arsenala, što je povećanje od oko 11% u odnosu na prethodnu godinu. Ta količina novca, koja je dokaz značajnog povećanja progresivnog ponovnog naoružavanja u svijetu, uključujući i nuklearno, jednaka je iznosu od 3169 dolara po sekundi, 274 milijuna dolara dnevno i čak 1,9 milijardi dolara za svaki tjedan u prošloj godini.
U vremenu kada se Ujedinjeni narodi bore s velikim rezovima u financiranju, iznos koji su te zemlje potrošile za nabavku nuklearnog oružja mogao je pokriti proračun UN-a gotovo 28 puta. „To je samo nekoliko primjera svih alternativnih inicijativa koje bi nam doista pružile dugoročnu sigurnost, što nuklearno oružje ne čini“, objasnila je Susi Snyder, koautorica izvještaja, zajedno s Aliciom Sanders-Zakre, i koordinatorica programa ICAN-a.
Nuklearne bojeve glave u svijetu
U svijetu trenutno postoji oko 12 tisuća nuklearnih bojevih glava, od kojih gotovo 90% dolazi iz Sjedinjenih Američkih Država i Rusije. Prema izvještaju, prošle godine je SAD ponovno potrošio više od svih ostalih nuklearnih sila zajedno, odnosno čak 56,8 milijardi dolara. Kina ostaje na drugom mjestu s 12,5 milijardi dolara, manje od četvrtine američke potrošnje. Treće mjesto, s 10,4 milijarde dolara, ili 10% ukupnog iznosa, zauzima Ujedinjeno Kraljevstvo. Slijede Rusija s nešto više od 8 milijardi dolara, Francuska sa 6,8 milijardi dolara, Indija s 2,6 milijardi dolara, Izrael i Pakistan s nešto više od milijardu dolara te, na kraju, Sjeverna Koreja sa 630 milijuna dolara. U dokumentu se također može pronaći analiza troškova koje snose zemlje koje posjeduju nuklearno oružje drugih država, među kojima su Belgija, Njemačka, Italija, Nizozemska i Turska.
Preusmjeravanje sredstava u druge svrhe
U izvještaju Međunarodne kampanje za ukidanje nuklearnog oružja ističe se da je novac potrošen na nuklearne arsenale uzalud potrošen, s obzirom na to da su se same države koje posjeduju nuklearno oružje formalno složile (Zajedničkom deklaracijom početkom 2022.) da se nuklearni rat ne može dobiti i da se nikada ne bi trebao voditi. Nadalje, to preusmjerava resurse s drugih prioriteta: 100 milijardi dolara moglo se iskoristiti za financiranje mjera usmjerenih na rješavanje prijetnji sigurnosti prouzročene klimatskim promjenama i nestankom životinjskih i biljnih vrsta, ili pak za osiguravanje sredstava za poboljšanje osnovnih javnih usluga, poput zdravstva, stanovanja i obrazovanja. Nažalost, unatoč ponovljenim međunarodnim apelima, trenutno ne postoje uvjeti za preokret trenda kako bi se zaustavio ili barem usporio kontinuirani razvoj nuklearnog oružja.
Međunarodna kampanja za ukidanje nuklearnog oružja, sa sjedištem u Ženevi i aktivna od 2007. u 107 zemalja, globalna je koalicija civilnog društva koja se bori za promicanje pristupanja i pune provedbe Ugovora o zabrani nuklearnog oružja. Godine 2017. osvojila je Nobelovu nagradu za mir za svoj rad u skretanju pozornosti na katastrofalne humanitarne posljedice koje ima bilo kakva upotreba nuklearnog oružja te za izvanredna nastojanja za postizanje sporazuma koji bi zabranio to oružje.
