Financijska pismenost, kao kombinacija svijesti, znanja, vještina, stavova i ponašanja, ima ključnu ulogu u donošenju racionalnih financijskih odluka i postizanju individualnog financijskog blagostanja, istaknuto je danas na konferenciji održanoj na Sveučilištu u Sarajevu (UNSA).
Na konferenciji su predstavljeni rezultati sveučilišnog znanstveno-istraživačkog projekta „Financijska pismenost u Bosni i Hercegovini“, čiji je osnovni cilj bio ispitivanje stanovništva radi procjene financijske pismenosti odraslih i pozicioniranja Bosne i Hercegovine na svjetskoj karti.
Profesorica Ekonomskog fakulteta (EFSA) UNSA Azra Zaimović navela je kako su kroz istraživanje identificirali više rizičnih skupina. Prije svega, to su osobe s niskim stupnjem obrazovanja te osobe koje dolaze iz kućanstava s niskim prihodima.
– Ovo istraživanje provedeno je 2022. godine, a tada je granica za niski prihod, prema našem mišljenju, iznosila 1.500 maraka. Kućanstva s prihodom manjim od tog iznosa, odnosno osobe iz takvih kućanstava, imaju ozbiljne probleme s financijskom otpornošću i općenito niskom razinom financijske pismenosti. Također, to su nezaposlene osobe, a često i žene. Jedan od posebnih rezultata istraživanja je činjenica da osobe koje nemaju pristup internetu – iako je to danas teško zamislivo – pokazuju veće znakove osjetljivosti i ostvaruju lošije rezultate – rekla je Zaimović.
Prema njezinim riječima, financijska pismenost ključna je vještina za svakog čovjeka koji samostalno donosi financijske odluke. Obuhvaća upravljanje proračunom, donošenje svakodnevnih odluka o trošenju, odgovorno zaduživanje i potrošnju. Ono što je u Bosni i Hercegovini posebno zapostavljeno jest donošenje odluka o investiranju, gdje građani bilježe vrlo loše rezultate.
– Naši građani vrlo malo ulažu i rijetko dugoročno planiraju. Samo 35 % odraslih osoba izjavilo je da imaju dugoročne financijske planove, što rezultira slabim mirovinskim planiranjem, koje je iznimno važno – dodala je Zaimović.
Rezultati istraživanja pokazuju da oko 78 % odraslih osoba ima štedni ili tekući račun, dok 22 % populacije nema nijedan. Dvostruko više žena nema ni štedni ni tekući račun u odnosu na muškarce. Zaimović je naglasila kako se ovi podaci mogu koristiti za razvoj i unapređenje financijske uključenosti, čiji je cilj veća otpornost i bolje blagostanje stanovništva.
Viša asistentica EFSA-e Lejla Dedović pojasnila je da ovaj projekt prvi put mapira BiH na karti financijske pismenosti prema metodologiji OECD-INFE iz 2022. godine.
– Kada je riječ o financijskim stavovima i ponašanjima, BiH je prilično visoko pozicionirana jer smo zemlja u tranziciji i stalno imamo manje novca na raspolaganju u odnosu na razvijene zemlje. No, kada je riječ o financijskom znanju – poznavanju inflacije, složenih kamatnih stopa, prinosa i diverzifikacije rizika – tu još uvijek zaostajemo i ima prostora za napredak – kazala je Dedović.
Tijekom konferencije studenti će kroz panel-diskusije i tri praktične radionice imati priliku čuti iskustva i dobiti savjete za razvoj svojih poduzetničkih i financijskih vještina. Radionice su usmjerene na pametno korištenje debitnih i kreditnih kartica, upravljanje osobnim budžetom, upoznavanje s poreznim tretmanom freelancera i studentskog rada te prepoznavanje opasnosti od prijevara pri korištenju financijskih tehnologija.
Konferenciju je organizirao projekt „Financijska pismenost u Bosni i Hercegovini“, koji se provodi na Sveučilištu u Sarajevu – Centru za istraživanje i razvoj. Projekt sufinancira Ministarstvo za znanost, visoko obrazovanje i mlade Kantona Sarajevo, a glavni sponzor konferencije je ASA Banka d.d. Sarajevo.
