Borjana Krišto službeno zaprimila prijedlog za imenovanje Nebojše Vukanovića za ministra sigurnosti
Predsjedateljica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto službeno je zaprimila prijedlog za imenovanje Nebojše Vukanovića na mjesto ministra sigurnosti. Ovo imenovanje moglo bi biti ključno za deblokadu rada Vijeća ministara.
Nakon što je Nenad Nešić u siječnju ove godine podnio ostavku na mjesto ministra sigurnosti, zbog uhićenja u akciji “Tunel 2”, Ministarstvo sigurnosti službeno vodi njegov zamjenik Ivica Bošnjak.
Od kraja siječnja Krišto je zaprimila samo jedan prijedlog za novog ministra, koji je stigao iz skupine stranaka okupljenih oko SNSD-a. Riječ je o Goranu Selaku, predsjedniku Socijalističke partije Srpske.
Međutim, nakon Nešićeve ostavke stranke Trojke (SDP, NiP, NS) prekinule su suradnju sa SNSD-om, dok je predsjednik SNSD-a i Republike Srpske Milorad Dodik, zajedno s najbližim suradnicima, krenuo u otvoreni napad na ustavni poredak.
Zbog toga Selakovo imenovanje nije imalo potrebnu podršku u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, što je dovelo do njegovog povlačenja. Nakon toga, stranke Trojke i opozicija iz RS-a (SDS, PDP, Lista za pravdu i red) službeno su predložile novog kandidata – Nebojšu Vukanovića.
Vukanovićev prijedlog u rukama Krišto, ona se još ne oglašava
Nebojšu Vukanovića, predsjednika Liste za pravdu i red i zastupnika u Narodnoj skupštini RS-a, predložili su Trojka i opozicija iz RS-a kao ključnog kandidata za deblokadu Vijeća ministara i suzbijanje utjecaja SNSD-a. No, konačna odluka o njegovom imenovanju je u rukama HDZ-a i predsjedateljice Krišto.
SNSD i dalje ima člana kolegija Vijeća ministara, zamjenika Borjane Krišto – ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Stašu Košarca. Kroz ovu poziciju, Košarac ima mogućnost blokiranja određenih točaka dnevnog reda.
Prema Zakonu o Vijeću ministara BiH, članovi kolegija – predsjedatelj i dvoje zamjenika – moraju dolaziti iz tri različita konstitutivna naroda. Trenutno su jedina dva ministra iz reda srpskog naroda članovi SNSD-a, što onemogućuje formiranje kolegija bez kadrova iz Dodikove stranke. Imenovanje Vukanovića promijenilo bi ovu dinamiku unutar izvršne vlasti.
Hoće li Krišto podržati Vukanovićevo imenovanje?
Ako bi Krišto prihvatila prijedlog za imenovanje Vukanovića i ako bi on dobio podršku u Zastupničkom domu, sljedeći korak bio bi rekonstrukcija kolegija Vijeća ministara, gdje bi Vukanović zamijenio Košarca na mjestu zamjenika predsjedateljice.
U tom bi slučaju Krišto trebala zatražiti izmjenu Odluke o imenovanju ministara, zamjenika ministara i zamjenika predsjedatelja Vijeća ministara BiH, kako bi Vukanović formalno preuzeo Košarčevu poziciju.
Ova promjena ne zahtijeva odobrenje Vijeća ministara niti Doma naroda PS BiH, što znači da bi Krišto mogla zaobići potencijalne blokade SNSD-a i onemogućiti daljnju opstrukciju rada ovog tijela.
Treba naglasiti da je Krišto već jednom mijenjala člana kolegija iz reda srpskog naroda. Nakon što je Zoran Tegeltija imenovan za direktora Uprave za neizravno oporezivanje, njegovo mjesto u Vijeću ministara preuzeo je Srđan Amidžić, dok je u kolegiju imenovan Košarac. Ovu promjenu potvrdio je Zastupnički dom 22. kolovoza 2023. godine.
Politički izazovi i ključna uloga HDZ-a
Unatoč jasnoj pravnoj osnovi za ovu izmjenu, odluka u potpunosti ovisi o Borjani Krišto. Ona zasad nije poslala imenovanje Vukanovića u Zastupnički dom, a uz to, morala bi donijeti i dodatnu odluku kojom bi ga imenovala članom kolegija.
Osim toga, postavlja se pitanje hoće li Vukanović biti kooperativniji od Košarca. Opozicija iz RS-a naglašava da neće koristiti metode blokade kakve je provodio SNSD protekle tri godine.
U svakom slučaju, HDZ ponovno drži ključne poluge vlasti – ne samo kroz odluku predsjedateljice Krišto, već i kroz glasove svojih zastupnika u Zastupničkom domu.
Iako Zakon o Vijeću ministara omogućuje provedbu ovih promjena, ostaje pitanje političke volje unutar HDZ-a da se krene u potpunu deblokadu Vijeća ministara i ograniči utjecaj SNSD-a.
