Vraćanje nelegalnih migranata više nije tabu tema kao što je nekad bila u Europskoj uniji, koja će se ubuduće puno strože odnositi prema pitanjima dolaska i boravka na svom teritoriju, izjavio je u srijedu u Bruxellesu hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
Jedna od tema ministarskog sastanka bila je povećanje učinkovitosti sustava vraćanja nelegalnih migranata. Prema podacima Eurostata, 2023. godine iz EU-a je vraćeno manje od 20 posto onih koji su dobili rješenje da nemaju pravo na azil.
“Mogu reći da pitanje vraćanja nelegalnih migranata definitivno više nije tabu tamo u Europskoj uniji kao što je nekad bila”, rekao je Božinović.
Dodao je da će Komisija sljedeći tjedan predstaviti zakonodavni prijedlog kojim se želi pospješiti vraćanje nelegalnih migranata.
“Mislim da će biti propisano da će migranti morati poštivati odluke nadležnih tijela država članica, a bit će i poseban dio koji će se primjenjivati kad govorimo o osobama koje su iz bilo kojeg razloga sigurnosno interesantne i rizične”, rekao je Božinović.
Dodao je da će Unija usvojiti sveobuhvatan pristup koji će je definirati kao zajednicu “koja će se puno strože odnositi prema pitanjima dolaska i boravka na svom teritoriju”.
Hrvatska je, nastavlja Božinović, prošle godine smanjila ulazak ilegalnih migranata za skoro 70 posto, a ove godine će taj postotak biti još veći.
Ističe kako raste svijest o potrebi kontrole onih koji dolaze na teritorij EU-a kako bi se smanjili rizici ne samo zbog od organiziranog kriminala nego i od mogućih terorističkih aktivnosti.
Očekuje se da će Komisija u svom zakonodavnom prijedlogu pokušati definirati koje zemlje podrijetla i tranzita mogu biti označene kao sigurne, jer je to pitanje tijesno povezano s vraćanjem nelegalnih migranata.
Komisija će također predložiti uspostavu povratničkih centara u kojima bi nelegalni migranti čekali na povratak u svoje zemlje. Ti bi centri trebali biti što dalje od vanjskih granica EU-a, rekao je Božinović.
Ministri unutarnjih poslova država članica u srijedu su usuglasili svoje stajalište o uredbi o postupnom uvođenju elektroničkog sustava za registraciju ulazaka i izlazaka iz EU-a, na temelju kojeg će voditi pregovore s Europskom parlamentom o konačnom tekstu zakona.
EES je zajednički elektronički sustav koji će bilježiti i pohranjivati informacije o datumu, vremenu i mjestu ulaska i izlaska državljana zemalja izvan EU-a koji prelaze granice EU-a, čime se definitivno napušta udaranje pečata u putovnice.
Početak primjene sustava izlaska/ulaska (EES) uvelike kasni. Bilo je planirano da se počne primjenjivati u studenom prošle godine, međutim, neke članice nisu bile spremne, pa je Komisija u prosincu predložila da se počne s postupnim uvođenjem.
Do dogovora o konačnom tekstu uredbe moglo bi doći na jesen ove godine kada bi krenula postupna primjena. Po Božinovićevoj procjeni s punom primjenom mogli bi se započeti možda tek 2027.
“To je jedna od stvari koje kasne i stvar se pomiče u prvom redu zbog toga što još nije interoperabilan vjerojatno na 2027. godinu”, rekao je ministar Božinović.
Hrvatska je još u rujnu prošle godine deklarirala da je spremna početi provoditi sustav EES. Bila je među prvim članicama koje su deklarirale da su spremne zahvaljujući tome što je s pripremama počela u vrijeme kada je radila na ispunjavanju uvjeta za ulazak u šengenski prostor.
Stoga nije najsretnija što se primjena toliko pomiče. “Mi smo s jedne strane spremni, a s druge to će znači da ćemo morati cijelo vrijeme održavati sustav koji efektivno neće biti u uporabi”, rekao je.
Prema dogovorenom stajalištu Vijeća, države članice trebale bi postupno primjenjivati EES i osigurati najmanje 10 posto registracije prelazaka u prvih mjesec dana.
U prva dva mjeseca države članice mogle bi primjenjivati sustav bez korištenja biometrijskih podataka, a nakon tri mjeseca EES bi se trebao primjenjivati i s biometrijskim podacima na najmanje 50 posto graničnih prijelaza. Puna primjena sustava, to jest registracija svih prelazaka putnika, trebala bi uslijediti do kraja isteka prijelaznog perioda. Tijekom prijelaznog razdoblja, nastavilo bi se sa stavljanjem pečata u putovnice.
U uredbi se ne predviđa datum početka postupnog uvođenja sustava jer će za to trebati posebna odluka Komisije nakon što zakon bude konačno usvojen.
EES će se primjenjivat na osobe kojima je potrebna viza za kratkotrajni boravak i na one koji dolaze iz zemalja izvan EU-a izuzetih od obveze posjedovanja vize.
EES će pohranjivati podatke o identitetu, putnim ispravama i biometrijske podatke, koji će se čuvati tri godine za one putnike koji poštuju pravila o kratkotrajnom boravku i pet godina za one koji prekorače trajanje dopuštenog boravka.
U okviru tog novog sustava službenici graničnog nadzora skenirat će otiske prstiju osoba koje prvi put prelaze granicu ili će fotografirati te osobe.
Te će se informacije pohraniti u digitalnom spisu, što će omogućiti da se točno zna tko ulazi u šengenski prostor sa stranom putovnicom i tko ostaje dulje od dopuštenih 90 dana.
