Socijalna pravda temelji se na osiguravanju jednakih prava i mogućnosti za sve. No, ekonomska nejednakost, nesigurni uvjeti rada i socijalna isključenost uzimaju danak – sve je više onih koji nemaju ni za osnovne ljudske potrebe.
Na razmjere socijalne nepravde u Bosni i Hercegovini svakodnevno podsjećaju redovi ispred javnih kuhinja, gdje se hrani čak 18.000 ljudi. Istovremeno, nezaustavljiv rast cijena, koji nije proporcionalan rastu plaća, dodatno osiromašuje prosječne kućne proračune. Građani nezadovoljstvo iskazuju bojkotom trgovina, no sustavne promjene izostaju.
“Pravda definitivno ne postoji u BiH, pogotovo socijalna, i to će nam se sigurno obiti o glavu jer su ljudi već izgubili povjerenje u državnu administraciju i njezine institucije”, upozorava Marin Bago iz Udruge potrošača Futura.
Društvo u BiH sve se više raslojava na bogate i siromašne, dok ekonomske i fiskalne politike ne doprinose smanjenju socijalne nepravde.
“Imamo potpuno jednak ili čak manji porezni teret za najbogatije, dok su dividende potpuno neoporezovane. Sve to ide u korist najimućnijih, dok su najsiromašniji prisiljeni plaćati ista opterećenja putem PDV-a i drugih nameta”, ističe ekonomist Igor Gavran.
Za razliku od službenih institucija, volonterske organizacije pokazuju kako se može doprinijeti borbi za socijalnu pravdu. Neke idu i korak dalje – osim podjele obroka, rade i na izgradnji socijalnih poduzeća.
“Svakim danom je sve više ljudi koji traže pomoć. Po meni, socijalna poduzeća trebaju biti budućnost jer ćemo na taj način vratiti nadu u društvo. Ljudi će raditi, plaćati poreze, primati plaće i živjeti dostojanstveno – i oni i država”, kaže Miroslav Subašić iz organizacije Mozaik prijateljstva.
Dan socijalne pravde, koji je jučer obilježen, ima za cilj potaknuti vlade, organizacije i pojedince na djelovanje u stvaranju pravednijeg društva u kojem svaki pojedinac ima priliku za dostojanstven život.
