Bojkot trgovina u Hrvatskoj Krešimir Sever (NHS) drži najjasnijom porukom građana trgovcima s previsokim cijenama da neće kod njih kupovati, a predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske Zlatica Štulić smatra da je svaki je građanin slobodan poduzimati akcije za poboljšanje životnog standarda.
Velika je stvar da su se građani pokrenuli i pokazali jasnu poruku trgovcima, dobavljačima, prerađivačima i proizvođačima, vlasti i oporbi i političkoj strukturi da se mogu samoorganizirati, izjavio je Hini Krešimir Sever iz Nezavisnih hrvatskih sindikata na dan novog cjelodnevnog bojkota trgovina zbog visokih cijena koji se diljem Hrvatske odvija već četvrti petak.
Građani su shvatili da je najjači alat u njihovim rukama, jer ako Vlada i spusti PDV taj novac će završiti u džepovima prodavača, jer to pokazuju vrlo loša iskustva, primjerice s kruhom prije puno godina kada se to nije odrazilo na smanjenje cijene, ali i čitav niz drugih artikala, dodao je.
Predsjednica STH Zlatica Štulić poručila je kako svaki potrošač samostalno, osobno i racionalno odlučuje o bojkotu određenih proizvoda, postavljajući granice koje cjenovno može i želi podnositi.
Velika većina građana kupuje na akcijama koje trgovci organiziraju, rekla je i dodala da u zaštiti potrošača značajnu ulogu i odgovornost imaju udruge koje se bave zaštitom potrošača. Građanska inicijativa koja je organizirala bojkot poslala je snažnu poruku svima u lancu prodaje, da su cijene proizvoda previsoke, rekla je.
Sever smatra da bi trebali strepiti svi u dobavnom lancu, koji kreće još od proizvodnje i prerade preko dobavljača i trgovaca, jer će svi doći na red i na kraju kristalizirati nekakva poruka prema građanima.
Kartelsko dogovaranje cijena trgovačkih lanaca
Podsjetio je da, za razliku od nekih drugih zemalja, primjerice Njemačke, Austrije i Slovenije, dolazak većeg broja stranih trgovačkih lanaca u Hrvatskoj nije doveo do smanjenja cijena i građani primjećuju da je prisutna gotovo neka vrsta kartelskog dogovaranja cijena.
Oni uspijevaju prodavati robu po značajno višim cijenama nego u svojim matičnim ili drugim zemljama.
“Deru nas i itekako dobro zarađuju na nama koliko god se upirali uvjeriti nas da nije tako, no brojevi Porezne uprave vrlo jasno pokazuju da su njihove zarade iz godine u godinu bile sve veće, no što je bio rast fiskaliziranih računa. To upućuje na to da nas doista guše cijenama”, ustvrdio je Sever.
“Sve to ozlojeđuje građane i ovo je prigoda da se sami za sebe najbolje pobrinemo.”
Ovog petka su na prijedlog srednjoškolskih učenika bojkotom obuhvaćene i pekarnice.
“Kad je riječ o pekarnicama i pekarskim proizvodima to je vjerojatno jedan od najvećih bezobrazluka koliko su poskupjeli i izvrsno je što su se u bojkot snažno uključili i školarci vidjevši koliko to košta i pokazuju odgovornost prema društvenim zbivanjima”, ocijenio je Sever.
Očekivano jenjavanje bojkota
Podaci govore da je najveći uspjeh bojkot polučio na početku, u petak 24. siječnja, da bi s vremenom opadao učinak bojkota.
Sever smatra da je to bilo očekivano, jer se naši ljudi prebrzo svega zasite i zamore pa ih treba neprekidno “gurati dalje”, no moraju znati da nitko za njih neće bolje napraviti od njih samih.
Podsjetio je da je bojkot uspijevao u nekim drugim zemljama. Italiji za tjesteninu, u Turskoj za pekarske proizvode i naglasio da to treba biti motiv i za naše potrošače.
Čak i u susjednoj Sloveniji u kojoj su viša primanja, a gdje kupuju i naši građani, govore da su im cijene previsoke, iako su niže nego kod nas, upozorio je Sever.
Štulić je rekla da su to kako će završiti i kakve će rezultate dugoročno donijeti situacija s bojkotom trgovina svih, pa pojedinih trgovačkih lanaca, zatim pekarnica, usluga, plaćanja računa, pa osvježavajućih pića nagovijestili ekonomski stručnjaci koji su se očitovali o bojkotu, povećanju cijena, posebno hrane i inflaciji.
Sindikati zakonsku i ustavnu ulogu ostvaruju u pregovorima s poslodavcima o plaćama, drugima materijalnim i nematerijalnim pravima i poboljšanju uvjeta rada radnika u trgovini. Kroz zagovaranje izmjena zakona također žele utjecati na poboljšanje položaja radnika i građana, dodala je.
Navela je da je u siječnju 2025. bilo zaposleno 225.972 radnika u trgovini, a u maloprodaji preko 125.000, s više od dvije trećine zaposlenih žena. Radnici u trgovini ostvaruju plaće niže od prosjeka gospodarstva, a kako će smanjeni prometi utjecati na radnike iz djelatnosti, vidjet ćemo vrlo brzo, rekla je Štulić.
U petak je održan četvrti cjelodnevni bojkot trgovina zbog visokih cijena, u organizaciji platforme “Halo inspektore”, kojim su na prijedlog srednjoškolskih učenika prvi puta bile obuhvaćene i pekarnice.
Istog dana je završio jednotjedni bojkot Konzuma, a u subotu započeo bojkot Plodina. Organizatori procjenjuju da je do sada trgovcima bojkotom smanjen promet za više od 100 milijuna eura.
