Znanstveno-stručni skup poslijediplomskog medicinskog usavršavanja ”Pacijent u labirintu zdravstvene zaštite” održan je u petak u Mostaru u cilju osvjetljavanja ključnih aspekta organizacije i dostupnosti zdravstvene skrbi pacijentima s posebnim naglaskom na pacijente onkološke prirode.
Skup koji je održan u amfiteatru Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru okupio je eminentne domaće i inozemne stručnjake iz oblasti obiteljske medicine, ali i drugih grana medicine uključenih u liječenje onkološkog pacijenta.
Edita Černy Obrdalj, pročelnica Katedre za obiteljsku medicinu istaknula je kako je cilj ovog događaja rasvijetliti ulogu obiteljske medicine kao prve postaje na putu pacijenta kroz zdravstveni sustav.
Kako kaže, poseban naglasak je na koordinaciji između primarne zdravstvene zaštite, odnosno obiteljske medicine i sekundarne, tj. bolničkih specijalista.
“U prvom dijelu tečaja bavimo se temama prevencije i ranog otkrivanja malignih bolesti, epidemiologijom i genetskim testiranjem, dok u drugom dijelu tečaja imamo interaktivne radionice gdje vrhunski stručnjaci iz polja obiteljske medicine prezentiraju kompleksne slučajeva onkoloških pacijenata i njihovo rješavanje”, naglasila je Černy Obrdalj.
Pritom je uklizala na nedostatak liječnika obiteljske medicine, kazavši kako su poseban problem ruralne ambulante gdje mladi liječnici ne vide svoju perspektivu.
Također, apelirala je na kreatore zdravstvene politike da posebno stimuliraju mlade liječnike kako bi ostali u ruralnim sredinama i cijeli svoj životni vijek radili s tim pacijentima.
Osim toga, upozorila je i na problem ogromnog administrativnog opterećenja doktora obiteljske medicine.
Dovoljno je, kako ističe, reći da je Dom zdravlja Mostar, Služba obiteljske medicine, u protekloj godini prikazala 1 200 000 usluga, što je otprilike u prosjeku nekih 30 000 usluga po timu.
“To je strašno opterećenje i mnoge od tih usluga su ustvari, birokratsko popunjavanje raznih obrazaca, formulara. Tako da opet želim apelirati, da obiteljski liječnici nisu birokrati nego samo žele biti liječnici i savjetovati i skrbiti o svojim pacijentima”, rekla je pročelnica Katedre za obiteljsku medicinu Medicinskog fakulteta SUM-a.
Dekan Medicinskog fakulteta mostarskog sveučilišta Ivan Ćavar također je ukazao na važnost doktora obiteljske medicine, a po njegovom mišljenju, obiteljska medicina često je u sjeni sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite.
Obiteljska medicine je, kako kaže, vrlo važna grana medicine gdje se rješava 70 posto stvari općenito u medicini.
Igor Švab, dekan Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani ustvrdio je kako se obiteljska medicina svugdje u svijetu suočava s više problema, više izazova te da je jedan od najvećih manjak liječnika i njihova opterećenost.
“Ovakav način rada koji se sada provodi u obiteljskoj medicini, ne samo ovdje nego i svugdje drugo u svijetu, ubrzo će se promijeniti zbog tehnologije, pa ćemo onda moći zaista raditi ono za što smo specijalisti. Naše najveće znanje je u obradi kompleksnih pacijenta, a ne u sve većoj birokraciji i administraciji”, rekao je on.
Današnjim znanstveno-stručnim skupom također se htjela pružiti mogućnost upoznavanja s najnovijim smjernicama za rano otkrivanje malignih bolesti, te pojednostaviti put pacijentu od obiteljskog liječnika do bolničkog specijalista.
