Pred federalnim parlamentarcima FBiH 28. siječnja trebale bi se naći izmjene Krivičnog zakona FBiH, kao i Zakona o zaštiti od nasilja u porodici FBiH. Kako su za N1 kazali iz Organizacije “Glas žene”, oni su predložili dva amandmana koja su, prema njihovim riječima, dobila podršku parlamentaraca. Navedenim amandmanima bila bi poboljšana zakonska regulativa, a žrtve bi imale pomoć institucija koje bi imale alate na raspolaganju kako bi mogle reagirati.
Neira Raković, program menadžerica u Organizaciji “Glas žene”, za N1 je izjavila da su predložili dva amandmana Krivičnog zakona FBiH.
„Naši amandmani odnose se na uvođenje posebnog člana 166a – Teško ubistvo žene (rodno zasnovano ubistvo) i glasi:
Prvi amandman: Tko počini rodno zasnovano ubistvo ženske osobe, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.
Drugi amandman: Pri utvrđivanju krivičnog djela iz stavka 1. ovog člana, uzet će se u obzir da je djelo počinjeno prema bliskoj osobi, osobi koju je počinitelj već ranije zlostavljao, ranjivoj osobi, osobi koja se nalazi u odnosu podređenosti ili zavisnosti, ili je djelo počinjeno u okolnostima spolnog nasilja ili zbog odnosa koji žene stavlja u neravnopravan položaj, ili postoje druge okolnosti koje upućuju da se radi o rodno utemeljenom nasilju“, kazala je Raković.
Također, predviđene su i druge izmjene zakona.
„Osim toga, predložili smo izmjene člana 2. kojim je propisano značenje izraza u Krivičnom zakonu na način da se iza stava 36. dodaju stavovi 37., 38., 39. i 40., kojima se definiraju pojmovi rod, nasilje, rodno zasnovano nasilje i žena, smatrajući da su ključni kako bismo osigurali da se u sudskoj praksi dosljedno primjenjuje predloženo krivično djelo femicida“, objasnila je Raković.
Podršku izmjenama zakona dala je i nadležna Komisija za jednakopravnost spolova u FBiH.
„Podršku amandmanu za izmjene i dopune Krivičnog zakona u svjetlu izmjene člana 166. odnosno uvođenja Rodno zasnovanog ubistva žene kroz formulaciju Teško ubistvo žene, kao jasan stav definisanja ovog velikog društvenog problema, podržala je većina članova Komisije. Ostaje da nakon aktivne rasprave na parlamentarnom zasjedanju nastavimo sa praćenjem svih konkretnih aktivnosti na donošenju podzakonskih akata, ali i provođenju zakona. Sukladno rezultatima glasanja u Parlamentu FBiH nakon iznošenja svih argumenata za stavove koji su plasirani putem uloženih amandmana, Komisija će planirati naredne aktivnosti na rješavanju svih otvorenih pitanja u oblasti prevencije i borbe protiv nasilja u porodici i nasilja nad ženama, kao i sankcioniranja nasilnika i otklanjanja uzroka nasilničkog ponašanja“, istaknula je Alma Kratina, predsjedavajuća Komisije za jednakopravnost spolova, Predstavničkog doma Parlamenta FBiH.
Što je za žrtve važno? Najvažnija stvar je u svemu zaštititi žrtve koje očekuju i podršku i pomoć institucija, te da tu pomoć dobiju pravovremeno.
„Za žrtvu je najvažnije da dobije zaštitu od institucija koje su dužne da je štite (policija, tužilaštvo, sud), a kako bi se to moglo postići na način adekvatan za žrtve, institucije moraju imati alat u rukama, a to su zakoni koji im omogućavaju postupanje, procesuiranje i kažnjavanje. Zbog toga je važno da se femicid uvede kao posebno krivično djelo u Krivični zakon FBiH prema našem amandmanu. Žrtvi je također bitno da tu zaštitu dobije pravovremeno, jer to daje garanciju da se neki teži oblici nasilja, poput ubistava žena, mogu prevenirati. U tom kontekstu, službenici koji postupaju po prijavi nasilja dužni su praviti procjene rizika za svaku žrtvu i tretirati svaki slučaj ponaosob, odgovorno postupajući u procjenama. Svakako, ne smijemo zaboraviti da je važna podrška porodice i okoline“, navela je Emira Mizić, predsjednica Udruženja „Tim volim život“ iz Cazina.
„BiH je potpisala Istanbulsku konvenciju, koju ne poštuje“ S obzirom na to da je BiH 2013. godine potpisala Istanbulsku konvenciju, odnosno Konvenciju Vijeća Evrope o prevenciji i borbi protiv nasilja nad ženama i kućnog nasilja, stručnjaci iz ove oblasti ukazuju da BiH ne poštuje dokumente koje je potpisala. Branka Mašić Žigante, penzionirana sutkinja Višeg prekršajnog suda Hrvatske koja je edukatorica nosilaca pravosudnih funkcija o primjeni Istanbulske konvencije, navodi da je svaka država koja potpiše Istanbulsku konvenciju dužna kriminalizirati svaki oblik zlostavljanja žena.
„Istanbulska konvencija propisuje što je rodno zasnovano nasilje nad ženama, a femicid je najteži oblik rodno zasnovanog nasilja. Načelo rodne ravnopravnosti je jedno od temeljnih ljudskih prava, pa je to opravdani razlog da se djelo femicida propiše kao posebno kazneno djelo. Mnoga istraživanja, statistike ukazuju na pogubnu brojku ubijenih žena. Prava pravna kvalifikacija djela i propisane kazne, kao i omogućavanje vođenja statistike, omogućili bi ranije preveniranje i sprječavanje ubistava žena/femicida, a adekvatne sankcije podigle bi opću prevenciju cijelom društvu i uputile poruku muškarcima da mijenjaju stereotipe ponašanja, te da imamo zdravo društvo koje poštuje rodnu ravnopravnost“, rekla je Žigante.
Činjenica je, navodi Žigante, da bi izmjene Krivičnog zakona FBiH bile urađene i po europskim direktivama.
„Zaboravljamo činjenicu da muškarci često poslije femicida izvrše samoubojstvo, i na taj način ostaje društvo i bez njih, a posebno djeca bez oba roditelja. Sadašnje predložene izmjene i dopune Krivičnog zakona FBiH preskočile su zahtjeve Istanbulske konvencije i odnose se na djelomično preuzimanje odredbi Direktive EU iz 2024. godine o suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u porodici, koja se temelji na Istanbulskoj konvenciji“, dodala je.
Femicid kao posebno krivično djelo u Hrvatskoj Nakon stravičnog ubistva Nizame Hećimović, kada je Nermin Sulejmanović ovaj zločin prenosio uživo na društvenim mrežama, u Hrvatskoj je uvedeno posebno krivično djelo „Teško ubojstvo ženske osobe“ izmjenama Kaznenog zakona. Aleksandar Maršavelski, vanredni profesor na Katedri za krivično pravo, koji je predsjednik Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu, objašnjava da je sudjelovao u definiranju ovog novog krivičnog djela jer je bio na diskusijama kada se femicid uvodio kao oblik teškog ubojstva u Krivičnom zakonu Sjeverne Makedonije.
„Pokušao zadaviti svoju bivšu partnericu i dobio samo 2 godine zatvora“, rekao je Maršavelski.
Također, u Hrvatskoj je provedeno istraživanje sudske prakse koje je pokazalo da se najmanje polovica ubojstava žena pogrešno kvalificira kao obično ubojstvo, umjesto kao teško ubojstvo. To je čvrsti pokazatelj kriminalno-političke opravdanosti uvođenja ovog kaznenog djela – kako bi se omogućilo adekvatno kažnjavanje ovog najtežeg oblika nasilja nad ženama.
„13 femicida u 2024.“ Maršavelski je predstavio podatke za 2024. godinu prema kojima je od početka godine u Hrvatskoj zabilježeno 13 femicida. Također, sudovi u Hrvatskoj do sada nisu adekvatno reagirali jer, kako kaže, kazne su blage.
„Sudovi su dosad pokazali izuzetnu blagonaklonost prema počiniteljima, često dodjeljujući kazne ispod zakonskog minimuma, što je izazvalo frustraciju kod žrtava i njihovih obitelji. Upravo zato je bilo nužno uvođenje strožih zakonskih okvira koji će poslati jasnu poruku društvu da je nasilje prema ženama apsolutno neprihvatljivo i da će biti strogo sankcionirano“, zaključio je Maršavelski.
Prema njegovim riječima, uvođenje femicida kao zasebnog kaznenog djela ne rješava sve probleme, ali je važan korak prema podizanju svijesti i poboljšanju sudske prakse u slučajevima nasilja nad ženama.
Zaključno, izmjene Krivičnog zakona FBiH, ako budu usvojene, predstavljat će značajan iskorak u zaštiti žena od rodno zasnovanog nasilja i osiguravanju pravde za žrtve. Javnost i organizacije za zaštitu prava žena pozivaju na odlučnu akciju parlamentaraca i svih nadležnih institucija kako bi se ovaj važan zakon usvojio i dosljedno primjenjivao.
