Republikanski saveznici novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa u Zastupničkom domu američkog Kongresa jučer su stavili u opticaj nacrt prijedloga zakona o odobravanju pregovora o kupnji Grenlanda, tražeći širu podršku za taj zakon.
Nacrt zakona nazvan je Učinimo Grenland ponovno velikim, potvrđeno je iz ureda republikanca Andyja Oglesa, koji je osmislio prijedlog zakona, te njegove kolegice Diane Harshbarger. Kopiju nacrta ranije je objavio Fox News Digital, a do ponedjeljka prije podne podržalo ga je deset republikanskih zastupnika.
Trump je ranije rekao da želi Grenland učiniti dijelom Sjedinjenih Država i ne isključuje korištenje vojne ili ekonomske moći kako bi uvjerio Dansku da ga preda. Republikanci su na američkim izborima 5. studenoga osvojili tijesnu većinu u Zastupničkom domu i Senatu.
Grenland stoljećima pod kontrolom Danske
Prijedlog zakona, ako bude usvojen, omogućit će Trumpu da uđe u pregovore s Danskom 20. siječnja, kada preuzme dužnost predsjednika.
“Kongres ovime ovlašćuje predsjednika, počevši od 12:01 poslijepodne po istočnom standardnom vremenu 20. siječnja 2025., da pokuša ući u pregovore s Kraljevinom Danskom kako bi osigurao stjecanje Grenlanda”, stoji u nacrtu zakona.
Grenland je stoljećima pod kontrolom Danske, prije kao kolonija, a sada kao polusuvereno područje pod danskim kraljevstvom. Podliježe danskom ustavu, što znači da bi svaka promjena njegovog pravnog statusa zahtijevala ustavne izmjene.
Grenlandski premijer Mute Egede, koji se ranije zalagao za neovisnost otoka, više je puta izjavio da otok nije na prodaju i da je na njegovim građanima da odluče o svojoj budućnosti.
Zašto je Grenland važan?
Ogromne grenlandske ledene ploče i ledenjaci brzo se povlače kako se Zemlja zagrijava zbog ubrzanih klimatskih promjena. To otapanje leda moglo bi omogućiti bušenje nafte i rudarenje minerala poput bakra, litija, nikla i kobalta. Ti mineralni resursi ključni su za brzorastuće industrije koje proizvode vjetroturbine, dalekovode, baterije i električna vozila.
Zbog viših temperatura oko 28.500 četvornih kilometara grenlandskih ledenih ploča i ledenjaka već se otopilo u posljednja tri desetljeća, što je područje otprilike veličine američke savezne države Massachusetts.
Godine 2023. danska vlada objavila je izvješće u kojem se detaljno opisuje potencijal Grenlanda kao bogatog nalazišta vrijednih minerala. Arktički otok ima “povoljne uvjete za taloženje ruda, uključujući mnoge kritične sirove minerale”.
Topljenje leda na Arktiku također otvara novu stratešku, geopolitičku prednost – kraće i učinkovitije pomorske rute. Primjerice, navigacija kroz Arktičko more od zapadne Europe do istočne Azije je oko 40 posto kraća u usporedbi s plovidbom kroz Sueski kanal. Promet brodova na Arktiku već je porastao za 37 posto u proteklom desetljeću, prema nedavnom izvješću Arktičkog vijeća.
Danska premijerka: Grenland pripada Grenlanđanima
Danska premijerka Mette Frederiksen poručila je prošlog tjedna kako ne vjeruje da bi novoizabrani predsjednik Donald Trump pokušao silom zauzeti Grenland. “Nemamo razloga vjerovati da će se to dogoditi”, navela je.
Frederiksen je potvrdila da pokušava uspostaviti razgovore s novoizabranim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom o njegovim izjavama o preuzimanju kontrole nad Grenlandom. “Grenland pripada Grenlanđanima”, rekla je Frederiksen, dodajući da je Danska otvorena za razgovore o američkim interesima na Arktiku.
Pakt iz 1951.
Prema paktu iz 1951. godine, SAD je prihvatio pravnu obvezu obrane od bilo kakvog napada na golemi arktički otok s obzirom na nemogućnost danskih oružanih snaga da se bez pomoći odupru potencijalnom agresoru.
SAD je značajno smanjio vojnu prisutnost na otoku nakon završetka Hladnog rata, ali radarska stanica za rano upozoravanje je i dalje u bazi Pituffik na sjeverozapadu Grenlanda. To je ključno sredstvo koje može uočiti letjelice i balističke projektile, uključujući potencijalne ruske nuklearne interkontinentalne projektile.
