S novom godinom opet nove cijene kave u kafićima po Hrvatskoj! Koliko vidimo, cijene su rasle za minimalno 15 centa po kavi i najčešće već premašuju 2 eura za kavu s mlijekom. Neki su poskupjeli još prije Nove godine, a drugi ovih dana, što ponajviše ovisi o tome jesu li stigli otisnuti i plastificirati nove cjenike. Ugostitelji sliježu ramenima – nemaju izbora, kava je burzovna roba, a njezine su cijene krajem prošle godine dosegnule najviše cijene u posljednjih skoro pola stoljeća. Iz Hrvatske udruge poslodavaca poručuju: rješenje postoji, trebamo ukinuti posebni porez na kavu, koji nema nijedna zemlja u našem okruženju.
Naime, s krajem prošle godine na londonskoj burzi ICE cijena arabice porasla je za 0,7 posto u odnosu na prethodni tjedan, dosegnuvši privremeno 3,35 dolara, što je najviša zabilježena cijena od 1977. godine. Od početka prošle godine cijena te vrste porasla je čak 75 posto, svrstavajući je među poljoprivredne sirovine čije cijene rastu najbrže, zajedno s kakaovcem, kojem se cijena gotovo udvostručila. Glavni su razlog rasta cijena nepovoljni vremenski uvjeti u Brazilu, gdje je suša dramatično smanjila prinose, a potražnja za kavom ostala je visoka. Pitanje je kako će na cijene u 2025. utjecati i geopolitička situacija, kao i najave Donalda Trumpa o uvođenju visokih carina na uvoz iz Meksika, Kanade i Kine.
I dalje raste
Analitičari upozoravaju da bi ovakva situacija mogla potrajati godinama, a svakako dok se ne stabiliziraju tanašne zalihe kave. Procjena je brazilskog ministarstva poljoprivrede da će u ovoj godini cijena kave rasti za dodatnih barem 10-15 posto. Osim cijene same sirovine, povećavaju se i drugi troškovi, tako da veliki proizvođači najavljuju poskupljenja i do 30 posto, prenose svjetski mediji.
Domaći ugostitelji pojašnjavaju svoju računicu.
– Cijena po kilogramu, ovisno o vrsti kave i kvaliteti zrna, može varirati u rasponu od 11,60 eura do čak i 60 eura po kilogramu. Ako se uzme u obzir prosječna cijena od 25 eura, točna je računica da trošak kave po jednoj šalici iznosi 0,192 eura, ali s velikim naglaskom da toliko stoji sama kava kao sirovina, a ne šalica espressa. U cijeni gotovog proizvoda, šalice espressa, i razni su drugi parametri bitni za izračun – pojašnjava za Jutarnji list Franz Letica, predsjednik udruženja ugostitelja Zagreb.
U cijenu ulazi ugostiteljska oprema, a profesionalni aparat stoji od 3000 do 15.000 eura, profesionalni mlinac između 700 i 2500 eura, a treba dodati i depurator te sitnu barističku opremu koja se amortizira osam godina. Oprema se održava uz redovni servis. Za prosječni lokal koji koristi 25 kilograma kave mjesečno, ako pretpostavimo da posjeduje opremu u vrijednosti od oko 7000 eura, trošak opreme iznosi 2,89 eura po kilogramu kave, a trošak redovnog servisa iznosi 1,82 eura po kilogramu.
Poseban trošak je osoblje. – Po normativu radnog mjesta, konobar koji može skuhati 100 kava u smjeni poslodavca košta oko 1800 eura bruto ili 1200 eura neto mjesečno. Ako taj trošak podijelite na 22 radna dana, dobiva se iznos od 0,818 eura po šalici kave. Tako računica kaže da šalica espressa ugostitelja košta 1,046 eura, i to bez mlijeka, šećera, vode, režijskih troškova, fiskalnih i parafiskalnih nameta – pojašnjava nam Franc Letica.
Najviši porez u okruženju
Istovremeno, upozorio je HUP u svojoj zadnjoj analizi, porezno opterećenje kave u Hrvatskoj premašuje 30 posto, što potiče prekograničnu kupnju, destimulira potrošnju i povećava visoke troškove birokracije.
– U cilju efikasnosti i rasterećenja poslovanja HUP predlaže ukidanje posebnog poreza na kavu. Ovaj porez nema ni jedna članica EU u našem okruženju, a neke čak primjenjuju nižu stopu PDV-a na ovaj proizvod, primjer je Italija s 9 posto. Ukidanje ovog posebnog poreza u zemljama poput Rumunjske i Slovenije rezultiralo je povećanjem službeno registrirane količine kave i rastom prihoda od PDV-a.
Neke zemlje, primjerice Švicarska, idu u šire rasterećenje ostatka srodnih kategorija, kao što je čaj, potpunim ukidanjem carinskog odnosno trošarinskog opterećenja, što jasno ukazuje na promišljanje o kategoriji ovih napitaka s pozicije stanovništva – ističu u HUP-u.
