Na posljednjem Summitu Europske unije o Zapadnom Balkanu, čelnici Unije ponovno su potvrdili otvorenost vrata EU za zemlje regije. Svjesni geopolitičkih izazova, osobito u kontekstu rata u Ukrajini, Europska unija ulaže dodatne napore u ubrzavanje procesa proširenja i jačanje strateškog partnerstva sa zemljama Zapadnog Balkana.
Zastupnik u Europskom parlamentu Tomislav Sokol naglašava da je proširenje sada aktualnija tema nego prije nekoliko godina, posebno zbog rata u Ukrajini. „Do prije nekoliko godina praktički je Hrvatska bila jedina koja je aktivno gurala tu temu. Mi smo zapravo omogućili da tema ostane na dnevnom redu, ali je sada to postalo puno popularnije zbog cijelog konteksta,“ izjavio je Sokol.
Ohrabrenje za Bosnu i Hercegovinu
Poruke sa Summita dale su poseban poticaj Bosni i Hercegovini. Bh. čelnike je dodatno ohrabrio voditelj izaslanstva EU u BiH, Luigi Soreca, koji je pohvalio usvajanje dva zakona u zemlji, iako nisu u potpunosti oni zakoni koje je tražila Europska komisija.
Novinar Zoran Krešić smatra da EU smanjuje prag zahtjeva kako bi motivirala BiH: „EU je smanjila razinu, samo da bi potaknula BiH, dala nadu, ohrabrila da krene na tome putu. Nadam se da će tako ohrabreni i domaći političari slijediti tu novu ponudu EU.“
Konstitutivnost priznata u zaključcima
Posebno značajan pomak predstavlja ponovno uvođenje pojma konstitutivnosti u zaključke Europske unije. Po prvi puta u zaključcima Vijeća ministara vanjskih poslova EU eksplicitno se spominje konstitutivnost, što ukazuje na prihvaćanje ustavne realnosti Bosne i Hercegovine nakon višegodišnjeg ignoriranja. Hrvatska, kao članica EU i supotpisnica Daytonskog sporazuma, imala je ključnu ulogu u afirmaciji tog načela.
Krešić ističe da je institucionalna zaštita neophodna u trenutnom kontekstu BiH. „Nitko ne bi imao problema sa dokidanjem i promjenom odredbi konstitutivnosti da postoje tri entiteta, gdje bi se tri naroda osjećala komotno. Ali dok postoje tri kolektiviteta, ne može se isključiti ta institucionalna zaštita,“ rekao je Krešić.
Zastupnik Sokol je zaključio da zaključci Vijeća EU šalju jasnu poruku o važnosti konstitutivnosti. „Pokazuje se da je taj princip legitiman, ali i da nije u suprotnosti s načelom jednakosti svih građana, kao što to utvrđuje Europski sud za ljudska prava. Ta dva koncepta itekako mogu postojati jedan uz drugi,“ izjavio je Sokol.
Summit i zaključci Vijeća EU dodatno su potvrdili da su ravnopravnost i konstitutivnost ključni za političku stabilnost i napredak Bosne i Hercegovine. Ova postignuća ohrabrila su sve zemlje Zapadnog Balkana da nastave ispunjavati obveze kako bi se što prije pridružile Europskoj uniji.
