Rast troškova života i razlike u cijeni rada, uz političke nestabilnosti, sigurnosne prijetnje i besperspektivnost, osnovni su uzroci masovnog odlaska radnika iz BiH.
S iznosom minimalne, ali i prosječne plaće značajno zaostajemo za susjedima, što se posljednjih godina značajno odražava na iseljavanje radne snage. Nažalost, nekog većeg i značajnijeg pomaka nema. Minimalna plaća u RS-u u ovoj godini iznosi 900, a u FBiH 619 KM. Što će biti u idućoj godini, do koje je ostalo još svega 15 dana, ostaje vidjeti.
Pregovori o minimalnoj plaći
Iz parlamentarne procedure Vlada FBiH povukla je izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak. Umjesto toga, donijela je uredbu o isplati pomoći uslijed uvećanih troškova života. Detalji nisu poznati, samo špekulacije. U međuvremenu sindikalna potrošačka košarica već neko vrijeme prelazi 3000 KM. Nova godina donosi i novu neizvjesnost. Najprije je propala inicijativa Vlade FBiH da minimalna plaća iznosi 1000 KM. Zatim su njezini predstavnici 12. studenoga predstavili novo zakonsko rješenje koje bi bilo na snazi godinu dana, a koje bi kroz izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak jamčilo minimalna primanja u iznosu od 1210 KM. No, umjesto toga treće rješenje – na posljednjoj sjednici Vlada donosi uredbu o isplati pomoći uslijed uvećanih troškova života. Neslužbeno, plan je da ovo zakonsko rješenje obveže poslodavce na isplatu radnog učinka koji, inače, predstavlja promjenjivu kategoriju. Osim toga, uredba bi trebala prethoditi povećanju minimalca s trenutačnih 619 na 700 KM od početka iduće godine. Kada se na taj iznos doda 260 KM za topli obrok, 50 KM za prijevoz i 200 KM za radni učinak, dobit će se isti iznos koliko je planirano povučenim izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, odnosno 1210 KM. U RS-u se trenutačno vode pregovori između sindikata i poslovne zajednice o iznosu minimalne plaće za 2025. godinu. Ona je početkom ove godine skočila sa 700 na 900 KM, znači za 200 KM ili gotovo 30%. Sindikat s jedne strane traži da on iznosi 1050 KM, dok je mišljenje poslovne zajednice da se minimalna plaća u RS-u, prema svim ekonomskim parametrima, ne bi smjela povećavati. Ako ne dođe do dogovora, Vlada RS-a će odlučiti koliko će iznositi minimalna plaća za iduću godinu. U petogodišnjem razdoblju od 2019. do 2023. godine neto plaća se u prosjeku godišnje povećavala za 8 posto. Prema podacima iz dokumenta “Makroekonomski pokazatelji po županijama FBiH”, koji je izradio Federalni zavod za programiranje razvoja, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom radniku u 2023. godini u Federaciji BiH ostvarena je u iznosu od 1261 KM, što je za 13,2 posto više u odnosu na prethodnu godinu. Najveće plaće zabilježene su u najvećim gradovima BiH. Na prvom je mjestu Sarajevo, odnosno SŽ, s prosječnom neto plaćom oko 1550 KM, slijede HNŽ s prosječnom plaćom od 1327 KM i BPŽ s 1225 KM. S druge strane, najniže prosječne plaće evidentirane su u SBŽ-u, gdje je prosječna neto plaća iznosila 1030 KM, podaci su portala mojposao.ba. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna plaća u rujnu je iznosila 1369 KM, a razlike po županijama su značajno velike. Pa je tako prosječna plaća u rujnu u USŽ-u iznosila 1260 KM, Posavskoj županiji 1259, Tuzlanskoj 1244, ZDŽ-u 1191, BPŽ-u 1321, SBŽ-u 1134, HNŽ-u 1408 (u kolovozu je iznosila 1445 KM), ZHŽ-u 1231, SŽ-u 1688 te HBŽ-u 1259 KM.
Prošla godina
Prema podacima iz dokumenta “Makroekonomski pokazatelji po županijama Federacije Bosne i Hercegovine”, povećanje prosječne mjesečne neto plaće u 2023. godini zabilježeno je u svim županijama, a najviše u BPŽ-u za 19,4%, SBŽ-u za 15,3% i u TŽ-u za 13,6%, dok je najmanje povećanje neto plaće zabilježeno u HNŽ-u za 10,8% u odnosu na godinu prije. Kada su u pitanju županije FBiH, najviša prosječna neto plaća u 2023. ostvarena je u SŽ-u u iznosu od 1558 KM, HNŽ-u 1327 KM i BPŽ-u u iznosu od 1225 KM, dok je najniža prosječna plaća zabilježena u SBŽ-u u iznosu od 1030 KM. U USŽ-u prosječna neto plaća prošle godine iznosila je 1157 KM, PŽ-u 1153 KM, TŽ-u 1161 KM, ZDŽ-u 1076 KM, Zapadnohercegovačkoj županiji 1130 KM te Hercegbosanskoj 1168 KM.
