Božić je pred vratima, a već ovih dana počela je pristizati dijaspora. Nekako smo naviknuli da ih viđamo koji dan prije i poslije Božića, pa je ovo donekle iznenađenje, međutim, ako uzmemo u obzir koliko se stanovnika iz BiH iselilo od 2013. do danas, onda je jasno da nas je već previše vani i da neki svoje poslove u “obećanim zemljama” završavaju ranije kako bi blagdane proslavili kući. Krenut će, uobičajeno, priče, usporedbe života tamo i kod nas, no pitanje je koliko će se toga promijeniti, piše Večernji list.
Činjenica da se ljudi vraćaju stoji, međutim, činjenica je i da nas se previše iselilo, da i dalje ima ljudi koji odlaze te se trend neće preko noći promijeniti, ili hoće ako se dogodi neka svjetska katastrofa, ali bojimo se da će onda biti svejedno na kojem se teritoriju nalazimo.
Ovih smo dana na malim ekranima HTV-a gledali Tadu Jurića. Poznati profesor i demograf iz Bosanske Posavine danas je savjetnik ministra za demografiju u Hrvatskoj. Rekli bismo, konačno je došao na svoje jer dugo slušamo njegove savjete i zapažanja i, premda je sve bilo točno, Jurić nije imao mehanizme provoditi ih, pa se netko pametan sjetio da takve ljude treba koristiti za popraviti situaciju. U BiH, nažalost, tko se usudi kritizirati lidere, teško će doći u takvu situaciju, međutim, u razvijenim zemljama konstruktivna kritika služi kao korektiv i tako je Jurić isplivao na površinu te sada može sa suradnicima i Ministarstvom na čelu s Ivanom Šipićem mijenjati stvari nabolje. Hrvatska je donijela novi paket demografskih mjera. – Treba li se hvaliti? Ne treba, ali ono što je dobro je da je konačno svijest u političkom životu zaživjela i da je demografija ključno pitanje opstanka hrvatskoga naroda – poručio je Jurić.
Zašto je Hrvatska trebala jedan ovako slojevit paket? Pa zato što je, uz niske stope nataliteta, među vodećima u EU i po emigraciji. Upravo taj problem muči i Bosnu i Hercegovinu, s tim da mi nismo u EU i zato financijski itekako kaskamo za susjedstvom. Detektirao je probleme koji tište i Hrvatsku i BiH, kao i druge zemlje koje su siromašnije, a pripadaju europskoj zajednici zemalja koje su izgubile ljudske resurse jer su ih bogatije zemlje doslovno usisale. – U Europskoj uniji imamo čitav set mjera koje su iskušane, i to u posljednjih šest desetljeća. Međutim, nitko ne može sa sigurnošću tvrditi da je pomaka bilo uslijed mjera. Naime, svi su imali demografski pad. Međutim, zapadna Europa i bogatije članice taj problem rješavaju crpeći periferiju Europske unije. Privlače mlado stanovništvo iz periferije. Jedan dio našeg demografskog problema je to što bogatije članice EU-a rješavaju svoj problem crpeći stanovništvo iz Hrvatske, Bugarske, Rumunjske. Jedan od ključnih segmenata demografije su migracije. I tu vidimo da su izazovi znatno veći po pitanju migracija nego po pitanju nataliteta. Demografija i migracije su pitanje opstanka nacije i u tom kontekstu treba naglašavati da nam je sada najvažnije spriječiti separaciju i getoizaciju useljenika iz trećih zemalja iako mnogima ne djeluje da je to pitanje demografije – istaknuo je. Ono oko čega je još govorio su i današnji naraštaji. Čak četvrtina ih ne želi brak ili dijete. – To je utjecaj svjetonazora koji vlada na Zapadu. Riječ je o narcističkom individualizmu koji je potaknut konzumerizmom. Paradoks je da naše društvo, od kojeg je za očekivati da je tradicionalno, nema bolje demografske pokazatelje od liberalnih društava poput npr. Švedske – naveo je ugledni profesor. Što se tiče borbe za poboljšanje cjelokupnih demografskih mjera, naveo je i borbu protiv korupcije jer, ako gradimo transparentno društvo u kojem se neće zapošljavati jer je netko ovakav ili onakav, ljudi će ostajati kod kuće jer je iseljavanje s ovih područja potaknuto nepravdom u društvu, a ne isključivo niskim plaćama.
Konkretne mjere
Kad pogledamo situaciju u BiH, u pet godina ugašeno je 76 škola u Bosni i Hercegovini. Neke od mjera koje bi pomogle područjima s pojačanom depopulacijom su rad na daljinu, subvencioniranje autobusnih linija, niz ambulantnih mobilnih službi, infrastruktura, poboljšan internet, pomoć u osiguravanju pristupačnih stambenih rješenja za mlade obitelji, npr. subvencionirane kamate na stambene kredite ili besplatno zemljište za gradnju kuća… Niz je toga što se može provesti, a što bi moglo zadržati ljude na rodnoj grudi, ali sve u BiH ide nekako sporo.
