Nakon što je savjetnik člana Predjedništva BiH Željka Komšića, Slaven Kovačević podnio u kolovozu 2022. tužbu protiv BiH pred Europskim sudom za ljudska prava, u ožujku 2023. je prvi put saslušan pred sedmočlanim sudskim vijećem. Njegov zahtjev o diskriminaciji pri korištenju aktivnog biračkog prava sud je prihvatio i donio presudu 29. kolovoza iste godine.
Nakon toga je Vijeće ministara preko svojih dviju zastupnica na Sudu u Strasbourgu podnijelo žalbu i uz brojne poteškoće i tenzije stigli smo konačno do današnje rasprave pred Velikim vijećem suda koje broji 17 sudaca. Kako navodi ministar Davor Bunoza, tijek današnje rasprave ponudio je valjane argumente od strane koja je zastupala BiH, kao i od zastupnice Republike Hrvatske te odvjetnika Viskog predstavnika.
“Ono što sam ja zadovoljan kao dio tima Bosne i Hercegovine, da je naša zastupnica Monika Mijić doista na jedan argumentiran način dokazala neosnovanost predstavke gospodina Kovačevića. Ono što je dokazano je da je zapravo upitan status žrtve gospodina Kovačevića jer je sam priznao da pripada hrvatskom narodu, odnosno da je mijenjao svoju etničku pripadnost. A s druge strane izjavio je da je njegov cilj da iz Federacije mogu birati predstavnike u Republici Srpskoj, a samim time i obrnuto”, kazao je ministar pravde BiH, Davor Bunoza.
Suština prve presude u ovom predmetu je da je apelant Kovačević diskriminaran jer iz Federacije ne može birati člana Predsjedništva s prostora Republike Srpske kao ni utjecati na izbor pet izaslnika u državni Dom naroda iz tog entiteta. Zastupnica BiH pred Sudom u Strasbourgu Monika Mijić uvjerena je kako će ovaj predmet u konačnoj presudi biti odbačen jer Kovačević nije diskriminiran, a ne može se ni odrediti skupina prema kojoj je diskriminiran, a vrlo važno je i to što je davao lažne informacije.
“Odbijao je da da informaciju uopće o svojoj etničkoj pripadnosti, iako je prema presudi Vijeća utvrđeno kako je diskriminiran na osnovu njegove etničke pripadnosti, koja uopće nije onakva kako je zaključeno u presudi Vijeća. Mislim da su svi naši argumenti valjani i vjerujem da će barem neki od tih argumenata biti usvojeni, a po mom mišljenju ovaj predmet je apsolutno nedopustiv i nikad nije ni trebao doći na Europski sud”, smatra Monika Mijić, zastupnica Vijeća ministara BiH na Europskom sudu za ljudsa prava.
Nakon što je donesena prvotna presuda Suda u Strasbourgu, oko cijelog slučaja stvorile su velike tenzije i pritisak bošnjačkih stranaka koje zastupaju unitaristički koncept s ciljem rušenja postojećeg ustavnog uređenja. Izaslanik u državnom Domu naroda Zdenko Ćosić je u našoj emisiji Kompas obrazložio kako bi pristajanje na rušenje Ustava bilo protiv zdravog razuma.
“Niti će presuda kakva god bude to tražiti, niti je realno to očekivati. To nema nikakva utemeljenja ni u praksi sudova, a u stvarnosti da ne govorim. Ovdje bi trebala politička struktura, odnosno parlament svoj ustav rušiti. To je nemoguće. Apsolutno se dovodi mir u pitanje zato što je sastavi dio mirovnog sporazuma Ustav ovakav kakav jest. Oni bi ga rušili. Onda što rušite, rušite mirovni ugovor”, objašnjava Zdenko Ćosić.
Podsjetimo, Europski sud je prije ove presude donio još pet presuda protiv BiH vezano za diskriminaciju u izbornom procesu. To su presude u predmetima Sejdić-Finci, Zornić, Pudarić, Pilav i Šlaku, a sve su vezane za nemogućnost kandidiranja na određene pozicije, odnosno pasivno biračko pravo. Predmet Kovačević koji je vezan uz aktivno biračko pravo, odnosno nemogućnost biranja pojedinih kandidata bio je od početka kompromitiran između ostaloga zbog objavljivanja informacija u medijima prije službene objave Suda, ali i sudjelovanja suca Farisa Vehabovića kao subjektivnog bošnjačkog lobista. Konačna presuda mogla bi biti objavljena u prvim mjesecima iduće godine.
