Izvješće da Iran povećava svoje zalihe urana dolaze u kritičnom trenutku kada ta zemlja izmjenjuje raketne napade s Izraelom, a u Bijelu kuću ponovno dolazi Donald Trump čiji je prvi mandat obilježila politika “maksimalnog pritiska” protiv Teherana, zbog čega je Iran počeo obogoćaivati uran do čistoće blizu onoj potrebnoj za proizvodnju oružja.
Iran se oglušio na međunarodne zahtjeve da obuzda svoj nuklearni program i povećao je svoje zalihe urana obogaćenog na razinu koja je blizu onoj potrebnoj za oružje, navodi se u povjerljivom izvješću UN-ovog nuklearnog nadzornog tijela u koje je Associated Press u utorak imao uvid.
U izvješću Međunarodne agencije za atomsku energiju navodi se da od 26. listopada Iran ima 182,3 kilograma urana obogaćenog do 60%, što je povećanje od 17,6 kilograma od posljednjeg izvješća u kolovozu. Uran obogaćen do 60% samo je mali, tehnički korak od razine oružja od 90%.
IAEA je također procijenila u svom tromjesečnom izvješću da od 26. listopada ukupne iranske zalihe obogaćenog urana iznose 6604,4 kilograma, što je povećanje od 852,6 kilograma od kolovoza. Prema definiciji IAEA-e, oko 42 kilograma urana obogaćenog do 60% čistoće je količina pri kojoj je stvaranje jednog atomskog oružja teoretski moguće – ako se materijal dodatno obogati, do 90%.
Izvješće UN-ove agencije dolazi u kritičnom trenutku. Naime, Izrael i Iran su posljednjih mjeseci razmjenjivali raketne napade, nakon više od godinu dana rata u Gazi, kojom upravlja Hamas, skupina koju podržava Iran.
Ulje na vatru dolijeva i ponovni izbor Donalda Trumpa za američkog predsjednika. Njegov prvi mandat obilježila je politika “maksimalnog pritiska” protiv Teherana i jednostrano je povukao Ameriku iz iranskog nuklearnog sporazuma sa svjetskim silama, što je dovelo do sankcija koje su ugrozile gospodarstvo. Također je naredio ubojstvo vrhovnog generala zemlje .
Iran je prošlog tjedna, tijekom posjeta šefa IAEA-e Rafaela Mariana Grossija Teheranu, rekao da neće proširivati svoje zalihe urana obogaćenog do 60%. IAEA je priopćila da je tijekom sastanaka “razmotrena mogućnost da Iran ne proširi svoje zalihe urana obogaćenog do 60% U-235, i uključila tehničke mjere provjere potrebne Agenciji da to potvrdi, ako se provedu.”
U izvješću stoji da su jedan dan nakon što je Grossi napustio Iran, 16. studenoga, inspektori IAEA-e potvrdili da je “Iran započeo provedbu pripremnih mjera usmjerenih na zaustavljanje povećanja svojih zaliha urana obogaćenog do 60 % U-235” u podzemnom nuklearnom spremištu u Fordowu i Natanzu.
Ovoga tjedna održat će se redovni sastanak Upravnog odbora IAEA-e u Beču, a zapadne zemlje razmatrale su rezoluciju kojom bi osudile Iran zbog neuspjeha da poboljša suradnju s agencijom, piše CNN.
Visoki diplomat, koji je govorio pod uvjetom anonimnosti zbog osjetljivosti pitanja, rekao je da je moguće da obveze koje je Iran preuzeo tijekom glavnog posjeta IAEA-e neće vrijediti u slučaju da se rezolucija usvoji. Iran je u prošlosti odgovarao na rezolucije Vijeća guvernera IAEA-e daljnjim jačanjem svog nuklearnog programa.
Iran je tvrdio da je njegov nuklearni program samo u mirnodopske svrhe, ali Grossi je ranije upozorio da Teheran ima dovoljno urana obogaćenog gotovo do razine za oružje da napravi nekoliko nuklearnih bombi ako to odluči. Priznao je da UN-ova agencija ne može jamčiti da nijedna od iranskih centrifuga možda nije uklonjena radi tajnog obogaćivanja .
IAEA je također izvijestila da Iran do sada nije poduzeo konkretne korake za poboljšanje suradnje, unatoč molbama Grossija, koji je prošli tjedan razgovarao s Mohammadom Eslamijem iz Organizacije za atomsku energiju Irana, iranskim ministrom vanjskih poslova Abbasom Araghchijem i iranskim reformističkim predsjednikom Masoudom Pezeškianom.
Međutim, u povjerljivom izvješću od utorka također se kaže da je tijekom Grossijeva posjeta Iranu 14. studenoga Iran pristao imenovati četiri dodatna inspektora Agencije nakoj što je ranije povukao imenovanja nekoliko inspektora. U rujnu 2023. Iran je zabranio pristup nekima od najiskusnijih inspektora agencije sa sjedištem u Beču.
U izvješću se također navodi da do sada nije bilo napretka u ponovnom instaliranju dodatne opreme za praćenje, uključujući i kamere, koje su uklonjene u lipnju 2022. Od tada, jedini snimljeni podaci potječu s kamera IAEA-e instaliranih u svibnju 2023. u radionici centrifuga u Isfahanu. No Iran nije omogućio IAEA-i pristup tim podacima i inspektori nisu mogli servisirati kamere.
Prošli tjedan Eslami je upozorio da bi Iran mogao uzvratiti ako bude izazvan na nadolazećem sastanku odbora IAEA-e. Grossi je priznao da neke zemlje razmatraju poduzimanje akcija protiv Irana.
Dogovor s Teheranom
U nastojanju da osiguraju da Iran ne može razviti atomsko oružje, svjetske su sile sklopile dogovor s Teheranom 2015. prema kojem je ta zemlja pristala ograničiti obogaćivanje urana na razine potrebne za nuklearnu energiju u zamjenu za ukidanje gospodarskih sankcija. Inspektori UN-a dobili su zadatak nadzirati program.
Prema izvornom nuklearnom sporazumu iz 2015., Iran smije obogaćivati uran samo do 3,67% čistoće, može održavati zalihe urana od 300 kilograma i dopušteno mu je koristiti samo vrlo osnovne IR-1 centrifuge, strojeve koji vrte plin uran velikom brzinom u svrhu obogaćivanja.
Godinu dana nakon povlačenja SAD-a iz sporazuma pod Donaldom Trumpom, Iran je počeo postupno napuštati sva ograničenja koja je sporazum stavio na njegov program i počeo obogaćivati uran do čistoće od 60%, prenosi Dnevnik.hr.
