Dvojica muškaraca, jedan na Vracama, drugi na Alipašinom polju u Sarajevu, te dvije odrasle osobe u Unsko-sanskoj županiji izvršili su samoubojstvo u posljednjih desetak dana. Od početka godine do konca rujna na području Federacije BiH evidentirano je 120 samoubojstava. U 90 slučajeva, prema podacima Federalne uprave policije (FUP), izvršitelji su bili muškarci, a u 30 žene.
Duševna patnja
Najviše suicida u tom periodu počinjeno je na području Tuzlanske županije, i to 32, a dva manje su evidentirana u Zeničko-dobojskoj županiji. Prema podacima FUP-a, u Kantonu Sarajevo su 22 osobe izvršile samoubojstvo, a u Hercegovačko-neretvanskoj i u Unsko-sanskoj je po 11 osoba oduzelo svoj život. U Srednjobosanskoj županiji je sedam osoba počinilo suicid, u Posavskoj tri, u Livanjskoj dva, a po jedna u Zapadnohercegovačkoj i Bosansko-podrinjskoj.
Iako je za devet mjeseci počinjeno 40 suicida manje u odnosu na isti period prošle godine, ipak stručnjaci navode da na svaki počinjeni dolazi 20 i više pokušaja.
Porazna je činjenica da je najveći broj samoubojstava, i to 32, počinjen u starosnoj grupi od 60 do 70 godina, a 27 od 50 do 60 godina. Čak 20 onih starosti od 70 do 80 godina je oduzelo sebi život, kao i 10 onih koji su imali više od 80 godina.
– Treća starosna dob je, inače, najzastupljenija kada je riječ o suicidu. Suicid pravi osoba koja je dugo izložena duševnoj patnji, a nekada i tjelesnoj, i to su često osobe koje su zaboravljene od svoje okoline i svojih bližnjih, počevši od djece. Nažalost, kada se to dogodi, onda se vidi da su te osobe mjesecima, možda i godinama bile potpuno odsječene i izolirane od kontakata sa svojom okolinom – govori za Avaz prof. Marko Romić, specijalist traumatske psihologije.
Naglašava da se ovom problemu treba posvetiti veća pažnja i upozorava na to da nemamo sveobuhvatan program prevencije suicida.
– Ako hoćemo nešto napraviti o pitanju prevencije, onda bi trebalo biti dugoročnije, odnosno taj program bi trebao biti pomno isplaniran i osmišljen uz uključivanje šireg broja subjekata tog procesa, počevši od osnaživanja obitelji do razvijanja svijesti, općenito, cijele populacije s naglaskom na senzibilizaciju ljudi prema starijim osobama u svojoj neposrednoj blizini. Također, institucije i cjelokupna zajednica trebaju pružiti više mogućnosti za lakši život starijim osobama. Jer, naši ljudi danas žive jako teško. Ogroman broj njih jedva sastavlja kraj s krajem, pogotovo kada je riječ o penzionerima, mnogima primanja nisu dovoljna ni za tablete, a kamoli šta drugo. Tužno je u kakvim uvjetima žive naše starije osobe. Dakle, oni žive u patnji i, zapravo, njihovi životi su patnja – naglašava on.
Edukacija javnosti
Prema načinu izvršenja samoubojstava, na području FBiH tokom izvještajnog perioda evidentirano je 69 samoubojstava vješanjem, a 18 vatrenim oružjem. Jedno se dogodilo aktiviranjem ručne bombe, a šest utapanjem. Četiri suicida počinjena su trovanjem, a 15 skokom s visine, dok ih se pet vodi na ostale načine.
Važna je, kaže Romić, edukacija javnosti, ali neophodna je znatno šira akcija, koja bi uključivala širok krug institucija, od vladinih do nevladinih, ali i vjerskih, koje, navodi, kod nas imaju značajan utjecaj na cjelokupnu populaciju
