„Motiv mozaika za uređenje Franjevačke crkve sv. Katarine u Kreševu je put u Emaus – prepoznavši ga po lomljenju kruha. Duhovno smo se otuđili od Boga i prikaz na mozaiku nas vraća onom našem izvornom lomljenju kruha“, rekao je u emisiji Kompas RTV-a Herceg-Bosne doktor umjetnosti Mladen Ivešić, izvanredni profesor na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Mostaru.
Autor je preko osamdeset javnih djela u zemlji i inozemstvu.
Istaknuo je kako je uređenje Franjevačke crkve sv. Katarine u Kreševu kruna njegovoga dosadašnjeg umjetničkog rada, ali i kruna cijelog preuređenja samog interijera. Objasnio je da je mozaik u crkvi rađen od muranskog stakla koji je sačinjen od tristo do četiristo tisuća kockica. Dodao je da je dobio potpunu slobodu da iznova interpretira i napravi oltar, krstionicu, ambon i tabernakul, a za mozaik mu je trebalo dva i pol mjeseca. Crkvu će blagosloviti mons. dr. Tomo Vukšić, nadbiskup metropolit vrhbosanski i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u Bosni i Hercegovini na blagdan Svete Kate.
Kazao je kako se u Europi crkve pretvaraju u muzeje, shopping-centre, noćne klubove ili pak u skate staze te je naglasio da se zgraža nad tim. „Obeščašćuje se nešto što je naš kulturni identitet. Zakazali su crkva, lokalna zajednica, građani i ostali. Jedna je crkva u Nizozemskoj pretvorena u knjižnicu i čak je 2007. godine dobila nagradu za interijer – u liturgijskom smislu ovo je problematično.“
vešić je kazao kako je imao i osobno iskustvo kada je njegov prijatelj kupio orgulje iz jedne crkve u Njemačkoj koja je pretvorena u prodavaonicu bicikla. „Vlasnik trgovine nije dopustio da se trgovina zatvori na dva dana kako bi se orgulje rastavile. Cijeli proces kupnje je zaustavljen.“
Ivešić je porijeklom iz žepačkog kraja. Danas živi u Hercegovini. Rođen je kao trinaesto dijete u brojnoj obitelji Ivešić, a kazao je kako je počašćen što ima veliku obitelj. „To je nešto što vam u životu daje jednu veliku sigurnost i odmalena te formira u sigurniju osobu.“
U umjetničkoj galeriji Biskupijskog centra Mostar imao je izložbu Mjesto određenja. Upitan što je za njega mjesto određenja jer je rođen u Bosni, a živi u Hercegovini kazao je kako je za svakog čovjeka bitno da se odredi u vremenu i prostoru. „Došao sam do jedne granice gdje sam morao povezati svoje mjesto odakle dolazim i mjesto u kojem živim i to se upravo dogodilo u ciklusu slika Mjesto određenja. Za svakog umjetnika je bitno da ono što nosi sa sobom prikaže kroz svoj rad.“
Ivešić je autor i spomenika koji je posvećen poginulim Vukovarcima na Kupresu i upitan ima li kiča među spomenicima koji su posvećeni braniteljima u Domovinskom ratu kazao je kako nije bilo nikakvog sustavnog rješenja kako će ići gradnja spomenika. „Čini mi se da je sve bilo prepušteno lokalnoj zajednici i onda su se sve tri strane utrkivale koja će više toga napraviti i koja će prikazati veću žrtvu ili više herojstvo. U svemu tome nažalost nastalo je jako puno nekvalitetnih rješenja“, kazao je Ivešić i dodao kako se bez struke neće kvalitetno rješenje iznjedriti.
Naglasio je kako nedavno otkriven spomenik tenka pored sarajevske škole nema nikakvu poruku. „Smješten je ispred škole da bi lobirali sebi buduće vojnike. Apsolutno ovaj spomenik ne odiše ni čim, ne govori ni o kakvoj umjetničkoj formi, niti ima neku posebnu, snažnu simboliku. Čisti promašaj s mjestom i tužno je da se ovakvi spomenici podižu u državi“, kazao je Ivešić i dodao kako poruka može jedino biti „učenici kada završite školu ako se želite baviti ratom možete osvojiti tenk.“
Komentirao je nedavne prijetnje smrću ministrici kulture i sporta F BiH Sanji Vlaisavljević te kazao kako se s obzirom da je poruka na latinskom isključuje poremećeni um jedne osobe. Istaknuo je kako se i u Parizu slično događalo. „Žalosti me što se sve to lomi na kulturi. To je jedan dokaz da ipak likovna forma nosi puno više od same forme.“
U emisiji Kompas mogu se pogledati djela dr. art. Mladena Ivešića kao što su mozaik u kreševskoj franjevačkoj crkvi, koji je najveći mozaik u Franjevačkoj provinciji Bosne Srebrene, slika ulje na platnu Sveti Ilija u Župi Breške u Tuzli, freska Gospe od Anđela u Livnu – Guber, djela u selezijanskom centru Žepča, Put križa u Novom Šeheru i Slanom te vitraj u Ljutom Docu.
