Na otocima manje kroničnih bolesti nego na kopnu

Podjeli

Na otocima je manje kroničnih nezaraznih bolesti nego na kopnu, uz podjednaku dostupnost zdravstvene zaštite, kao što je i bolje popunjena mreža obiteljskim liječnicima, primarnim pedijatrima i ginekolozima, pokazuje analiza Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).

“Razlozi korištenja zdravstvene zaštite podjednaki su kao i na kopnu, no analizom podataka uočeno je da je na otocima manje oboljelih od kroničnih nezaraznih bolesti”, istaknuo je ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak govoreći o Pokazateljima zdravstvenog stanja i zdravstvene zaštite na hrvatskim otocima na nedavno održanom kongresu u Novalji.

Na otocima živi oko 110.000 stanovnika, s većim udjelom starijeg stanovništva nego na kopnu. Svega je 12,7 posto stanovnika na otocima mlađe od 14 godina, dok ih je na kopnu 14,3 posto. Starijih od 65 godina na otocima je 28,1 posto, a na kopnu 22,3 posto.   

Što se tiče najučestalijih dijagnoza kod otočnog stanovništva, na prvom su mjestu bolesti dišnog sustava, slijede bolesti mišično-koštanog sustava i vezivnog tkiva te bolesti cirkulacijskog sustava. 

Na otocima s dijagnozom šećerne bolesti žive 7262 osobe na 100.000 stanovnika. S druge strane, oboljelih od dijabetesa na kopnu je značajno više – 9746 na 100.000 stanovnika.

Popunjenost mreže bolja na otocima nego na kopnu

Sa zabilježenom dijagnozom hipertenzivnog poremećaja na otocima je 22.413 osoba na 100.000 stanovnika, a na kopnu ih je 30.164. 

“Dakle, opet imamo značajno više oboljelih na kopnu”, istaknuo je Capak.

“Korištenje zdravstvene zaštite na primjernoj je razini na otocima i u skladu s ostalim područjima Hrvatske”, naglasio je te dodao kako je po najnovijim podacima Ministarstva zdravstva, popunjenost mreže primarne zdravstvene zaštite puno bolja na otocima nego na kopnu.

U djelatnosti obiteljske medicine nije popunjen Cres s dva tima, a na Viru i Sutivanu nedostaje po jedan tim.

Što se tiče primarnih ginekologa na otocima je mreža u cijelosti popunjena. 

Pedijatrijska mreža nije popunjena u Pagu i Novalji, dok u Blatu i Korčuli nedostaje po jedan tim.

Broju od 110.000 stanovnika otoka, treba pridodati brojne turiste koji dolaze tijekom sezone a neki od njih također traže zdravstvenu zaštitu tijekom boravka u Hrvatskoj, upozorio je ravnatelj HZJZ-a.

Ugovorena 92 tima obiteljske medicine

Prema zadnjim dostupnim podacima HZZO-a, na otocima su ugovorena 92 tima u djelatnosti obiteljske medicine, a na kopnu ih je 2207. Broj osiguranika po timu nešto je manji na otocima nego na kopnu – 1027 osiguranika po timu na otocima, u odnosu na 1572 na kopnu.

Što se tiče djelatnosti zdravstvene zaštite predškolske djece, najčešće dijagnoze na otocima istovjetne su onima na razini ostatka zemlje. Na prvom su mjestu bolesti dišnog sustava, slijede zarazne i kožne bolesti.

Pedijatriske ordinacije rade na Hvaru, Braču, Krku, Malom Lošinju, Rabu i Korčuli, te imaju 7803 korisnika. 

Što se tiče primarne ginekološke zaštite žena, na otocima radi ukupno devet timova, a njihove usluge koristi 8755 žena i imaju manji broj pacijentica po timu u odnosu na ostatak Hrvatske. 

Dostupnost zdravstvene zaštite na otocima unaprjeđuje se kontinuirano kroz razne poboljšane usluge koje prate nove trendove, poput telemedicine, helikopterske hitne medicinske službe i brzih medicinskih brodica, poručio je Capak.

Hrvatski zavod za hitnu medicinu, kroz Mrežu telemedicinskih centara, pruža širok spektar usluga stanovnicima otoka poput teleradiologije, telekardiologije i telepsihijatrije, čime se pacijentima omogućava pristup specijalistima bez potrebe za putovanjem u veće zdravstvene ustanove.

Podjeli
-Sponzorirano-
ads image

Najčitanije ovaj tjedan

Jedna boja smiruje živce, a poznati psiholog tvrdi: To je najbolja nijansa za zidove u domu

Odabir boje za zidove obično počinje pitanjem što nam se sviđa i što će se najbolje uklopiti uz namještaj. No boja prostorije u...

PANIKA U RS-u: Čak 1600 mjesta na fakultetima ostalo prazno, biti će i 3. upisni rok

Na javnim sveučilištima u Srpskoj i nakon dva upisna roka još uvijek ima više od 1600 slobodnih mjesta, pa će kandidati koji nisu...

Federalno ministarstvo obrazovanja pokrenulo inicijativu za probni studij

Potaknuto pozitivnim iskustvima i praksom pojedinih europskih zemalja, Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti pokrenulo je inicijativu i uputilo poziv akreditiranim visokoškolskim ustanovama u...

Novi detalj u slučaju nestalog poštara iz BiH sa 25.000 KM: Poznat identitet, građani čekaju mirovinu

Nestanak poštara iz Višića kod Čapljine dobio je novi zaplet. Riječ je o 31-godišnjem Stipi Jukiću, za kojim je raspisana operativna potraga nakon...

NAKON 44 GODINA VRATIO SE IZ NJEMAČKE U BiH: “Njemačka se mijenja i život je teži, ali BiH ima blago koje mora iskoristiti”

Nakon ukupno 44 godine života u Njemačkoj, novinar i sudski tumač Erdin Kadunić odlučio je napustiti Düsseldorf sa suprugom i troje djece i...

Slični članci

Čavara se susreo sa dužnicima u Kupresu i Tomislavgradu

Zamjenik predsjedatelja Zastupničkog doma PSBiH Marinko Čavara posjetio je Općinu Kupres, gdje...

Žena osumnjičena za izazivanje velikog požara u Tomislavgradu, Kupresu i Rami

Sedamdesetjednogodišnjakinja iz Zvirnjače osumnjičena je za izazivanje požara koji se 4. rujna...

Godinu dana od katastrofe na Neretvi: Stručnjaci dokazali povezanost rada HE ‘Ulog’ i pomora ribe

Oko 60 predstavnika javnih institucija, akademske zajednice, ekoloških organizacija te građana i...

BILO BI SMIJEŠNO DA NIJE ŽALOSNO: Ališpahi počelo novo suđenje za Trusinu

Suđenje Zulfikaru Ališpagi za zločine u Trusini kod Konjica ponovno je započelo...

Na otocima manje kroničnih bolesti nego na kopnu

Podjeli

Na otocima je manje kroničnih nezaraznih bolesti nego na kopnu, uz podjednaku dostupnost zdravstvene zaštite, kao što je i bolje popunjena mreža obiteljskim liječnicima, primarnim pedijatrima i ginekolozima, pokazuje analiza Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).

“Razlozi korištenja zdravstvene zaštite podjednaki su kao i na kopnu, no analizom podataka uočeno je da je na otocima manje oboljelih od kroničnih nezaraznih bolesti”, istaknuo je ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak govoreći o Pokazateljima zdravstvenog stanja i zdravstvene zaštite na hrvatskim otocima na nedavno održanom kongresu u Novalji.

Na otocima živi oko 110.000 stanovnika, s većim udjelom starijeg stanovništva nego na kopnu. Svega je 12,7 posto stanovnika na otocima mlađe od 14 godina, dok ih je na kopnu 14,3 posto. Starijih od 65 godina na otocima je 28,1 posto, a na kopnu 22,3 posto.   

Što se tiče najučestalijih dijagnoza kod otočnog stanovništva, na prvom su mjestu bolesti dišnog sustava, slijede bolesti mišično-koštanog sustava i vezivnog tkiva te bolesti cirkulacijskog sustava. 

Na otocima s dijagnozom šećerne bolesti žive 7262 osobe na 100.000 stanovnika. S druge strane, oboljelih od dijabetesa na kopnu je značajno više – 9746 na 100.000 stanovnika.

Popunjenost mreže bolja na otocima nego na kopnu

Sa zabilježenom dijagnozom hipertenzivnog poremećaja na otocima je 22.413 osoba na 100.000 stanovnika, a na kopnu ih je 30.164. 

“Dakle, opet imamo značajno više oboljelih na kopnu”, istaknuo je Capak.

“Korištenje zdravstvene zaštite na primjernoj je razini na otocima i u skladu s ostalim područjima Hrvatske”, naglasio je te dodao kako je po najnovijim podacima Ministarstva zdravstva, popunjenost mreže primarne zdravstvene zaštite puno bolja na otocima nego na kopnu.

U djelatnosti obiteljske medicine nije popunjen Cres s dva tima, a na Viru i Sutivanu nedostaje po jedan tim.

Što se tiče primarnih ginekologa na otocima je mreža u cijelosti popunjena. 

Pedijatrijska mreža nije popunjena u Pagu i Novalji, dok u Blatu i Korčuli nedostaje po jedan tim.

Broju od 110.000 stanovnika otoka, treba pridodati brojne turiste koji dolaze tijekom sezone a neki od njih također traže zdravstvenu zaštitu tijekom boravka u Hrvatskoj, upozorio je ravnatelj HZJZ-a.

Ugovorena 92 tima obiteljske medicine

Prema zadnjim dostupnim podacima HZZO-a, na otocima su ugovorena 92 tima u djelatnosti obiteljske medicine, a na kopnu ih je 2207. Broj osiguranika po timu nešto je manji na otocima nego na kopnu – 1027 osiguranika po timu na otocima, u odnosu na 1572 na kopnu.

Što se tiče djelatnosti zdravstvene zaštite predškolske djece, najčešće dijagnoze na otocima istovjetne su onima na razini ostatka zemlje. Na prvom su mjestu bolesti dišnog sustava, slijede zarazne i kožne bolesti.

Pedijatriske ordinacije rade na Hvaru, Braču, Krku, Malom Lošinju, Rabu i Korčuli, te imaju 7803 korisnika. 

Što se tiče primarne ginekološke zaštite žena, na otocima radi ukupno devet timova, a njihove usluge koristi 8755 žena i imaju manji broj pacijentica po timu u odnosu na ostatak Hrvatske. 

Dostupnost zdravstvene zaštite na otocima unaprjeđuje se kontinuirano kroz razne poboljšane usluge koje prate nove trendove, poput telemedicine, helikopterske hitne medicinske službe i brzih medicinskih brodica, poručio je Capak.

Hrvatski zavod za hitnu medicinu, kroz Mrežu telemedicinskih centara, pruža širok spektar usluga stanovnicima otoka poput teleradiologije, telekardiologije i telepsihijatrije, čime se pacijentima omogućava pristup specijalistima bez potrebe za putovanjem u veće zdravstvene ustanove.

Podjeli
-Sponzorirano-
ads image

Najčitanije ovaj tjedan

Jedna boja smiruje živce, a poznati psiholog tvrdi: To je najbolja nijansa za zidove u domu

Odabir boje za zidove obično počinje pitanjem što nam se sviđa i što će se najbolje uklopiti uz namještaj. No boja prostorije u...

PANIKA U RS-u: Čak 1600 mjesta na fakultetima ostalo prazno, biti će i 3. upisni rok

Na javnim sveučilištima u Srpskoj i nakon dva upisna roka još uvijek ima više od 1600 slobodnih mjesta, pa će kandidati koji nisu...

Federalno ministarstvo obrazovanja pokrenulo inicijativu za probni studij

Potaknuto pozitivnim iskustvima i praksom pojedinih europskih zemalja, Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti pokrenulo je inicijativu i uputilo poziv akreditiranim visokoškolskim ustanovama u...

Novi detalj u slučaju nestalog poštara iz BiH sa 25.000 KM: Poznat identitet, građani čekaju mirovinu

Nestanak poštara iz Višića kod Čapljine dobio je novi zaplet. Riječ je o 31-godišnjem Stipi Jukiću, za kojim je raspisana operativna potraga nakon...

NAKON 44 GODINA VRATIO SE IZ NJEMAČKE U BiH: “Njemačka se mijenja i život je teži, ali BiH ima blago koje mora iskoristiti”

Nakon ukupno 44 godine života u Njemačkoj, novinar i sudski tumač Erdin Kadunić odlučio je napustiti Düsseldorf sa suprugom i troje djece i...

Slični članci

Čavara se susreo sa dužnicima u Kupresu i Tomislavgradu

Zamjenik predsjedatelja Zastupničkog doma PSBiH Marinko Čavara posjetio je Općinu Kupres, gdje...

Žena osumnjičena za izazivanje velikog požara u Tomislavgradu, Kupresu i Rami

Sedamdesetjednogodišnjakinja iz Zvirnjače osumnjičena je za izazivanje požara koji se 4. rujna...

Godinu dana od katastrofe na Neretvi: Stručnjaci dokazali povezanost rada HE ‘Ulog’ i pomora ribe

Oko 60 predstavnika javnih institucija, akademske zajednice, ekoloških organizacija te građana i...

BILO BI SMIJEŠNO DA NIJE ŽALOSNO: Ališpahi počelo novo suđenje za Trusinu

Suđenje Zulfikaru Ališpagi za zločine u Trusini kod Konjica ponovno je započelo...