Domaća radna snaga iz BiH trbuhom za kruhom odlazi u europske zemlje. Dok jedni odlaze, drugi dolaze, no zabrinjavajuće je što službene statistike pokazuju da je, i bez obzira na uvoz radnika, ogroman broj radnika koji su na zavodima za zapošljavanje.

– Majstor sam u građevini, a znam voziti i autobus. Put me odveo na građevinu, gdje sam lakše mogao dobiti posao, a i zarada vozača je manja nego u građevini. Nasreću, do sada nisam imao puno loših iskustava, samo jedno koje bih što prije želio zaboraviti. U Nepalu imam obitelj, braću i sestre koji idu u školu. Tamo su plaće jako male pa sam morao nekamo otići kako bih im pomogao. Preko prijatelja i rođaka završio sam u BiH i zadovoljan sam. Dobro zaradim, tako da većinu plaće šaljem svojima. Ne izlazim mnogo, samo povremeno na piće, a hrana i smještaj su mi osigurani – ispovijest je jednog radnika iz Nepala koji već nekoliko godina živi i radi u BiH. On je, kako i sam kaže, bio primoran nekamo otići kako bi pomogao svojoj obitelji. I dok je on zadovoljan životom i plaćom u BiH, situacija s domaćim stanovništvom daleko je od toga.

Domaća radna snaga iz BiH trbuhom za kruhom odlazi u europske zemlje. Dok jedni odlaze, drugi dolaze, no zabrinjavajuće je što službene statistike pokazuju da je, i bez obzira na uvoz radnika, ogroman broj radnika koji su na zavodima za zapošljavanje. Kako pokazuju podaci Federalnog zavoda za zapošljavanje, na evidencijama je posljednjeg dana srpnja bila registrirana 261.154 osoba, što je u odnosu na prethodni mjesec povećanje za 3513, odnosno 1,36%. Udio ženske populacije u broju nezaposlenih iznosi 157.920, odnosno 60,47%. Od ukupnog broja nezaposlenih, 178.004 (68,16%) su stručne, 83.150 (31,84%) su nestručne osobe, a njih 99.340 (38,04%) prvi put traži posao.

Na evidenciji nezaposlenih bilo je registrirano 56.257 osoba u dobi između 15 i 29 godina. Među nezaposlenima najviše je KV (81.485 ili 31,2%) i NKV radnika (79.439 ili 30,42%), potom slijede osobe sa SSS (71.666 ili 27,44%) i VSS (19.759 ili 7,57%), osobe s PKV (3431 ili 1,31%), VKV (489 ili 0,19%) i osobe s NSS (280 ili 0,11%). Provjerili smo i kako su se kretale plaće u tom mjesecu te u kojim djelatnostima se najviše zarađuje. Prosječna mjesečna isplaćena plaća zaposlenima u srpnju 2024. godine u FBiH iznosila je 1387 KM i nominalno je viša za 2,7%, a realno za 2,8% u odnosu na prethodni mjesec. U odnosu na isti mjesec prethodne godine prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom za srpanj 2024. godine nominalno je viša za 10,3%, a realno viša za 8,5%. Analiza podataka prema djelatnostima u srpnju 2024. u odnosu na lipanj ove godine pokazuje da je najveće povećanje prosječne mjesečne isplaćene neto plaće zabilježeno u poljoprivredi, šumarstvu i ribolovu za 10,8%, zatim u proizvodnji i opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom za 10,5% te djelatnosti zdravstvene i socijalne zaštite za 10,2%.

Domaća radna snaga iz BiH trbuhom za kruhom odlazi u europske zemlje. Dok jedni odlaze, drugi dolaze, no zabrinjavajuće je što službene statistike pokazuju da je, i bez obzira na uvoz radnika, ogroman broj radnika koji su na zavodima za zapošljavanje.

– Majstor sam u građevini, a znam voziti i autobus. Put me odveo na građevinu, gdje sam lakše mogao dobiti posao, a i zarada vozača je manja nego u građevini. Nasreću, do sada nisam imao puno loših iskustava, samo jedno koje bih što prije želio zaboraviti. U Nepalu imam obitelj, braću i sestre koji idu u školu. Tamo su plaće jako male pa sam morao nekamo otići kako bih im pomogao. Preko prijatelja i rođaka završio sam u BiH i zadovoljan sam. Dobro zaradim, tako da većinu plaće šaljem svojima. Ne izlazim mnogo, samo povremeno na piće, a hrana i smještaj su mi osigurani – ispovijest je jednog radnika iz Nepala koji već nekoliko godina živi i radi u BiH. On je, kako i sam kaže, bio primoran nekamo otići kako bi pomogao svojoj obitelji. I dok je on zadovoljan životom i plaćom u BiH, situacija s domaćim stanovništvom daleko je od toga.

Domaća radna snaga iz BiH trbuhom za kruhom odlazi u europske zemlje. Dok jedni odlaze, drugi dolaze, no zabrinjavajuće je što službene statistike pokazuju da je, i bez obzira na uvoz radnika, ogroman broj radnika koji su na zavodima za zapošljavanje. Kako pokazuju podaci Federalnog zavoda za zapošljavanje, na evidencijama je posljednjeg dana srpnja bila registrirana 261.154 osoba, što je u odnosu na prethodni mjesec povećanje za 3513, odnosno 1,36%. Udio ženske populacije u broju nezaposlenih iznosi 157.920, odnosno 60,47%. Od ukupnog broja nezaposlenih, 178.004 (68,16%) su stručne, 83.150 (31,84%) su nestručne osobe, a njih 99.340 (38,04%) prvi put traži posao.

Na evidenciji nezaposlenih bilo je registrirano 56.257 osoba u dobi između 15 i 29 godina. Među nezaposlenima najviše je KV (81.485 ili 31,2%) i NKV radnika (79.439 ili 30,42%), potom slijede osobe sa SSS (71.666 ili 27,44%) i VSS (19.759 ili 7,57%), osobe s PKV (3431 ili 1,31%), VKV (489 ili 0,19%) i osobe s NSS (280 ili 0,11%). Provjerili smo i kako su se kretale plaće u tom mjesecu te u kojim djelatnostima se najviše zarađuje. Prosječna mjesečna isplaćena plaća zaposlenima u srpnju 2024. godine u FBiH iznosila je 1387 KM i nominalno je viša za 2,7%, a realno za 2,8% u odnosu na prethodni mjesec. U odnosu na isti mjesec prethodne godine prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom za srpanj 2024. godine nominalno je viša za 10,3%, a realno viša za 8,5%. Analiza podataka prema djelatnostima u srpnju 2024. u odnosu na lipanj ove godine pokazuje da je najveće povećanje prosječne mjesečne isplaćene neto plaće zabilježeno u poljoprivredi, šumarstvu i ribolovu za 10,8%, zatim u proizvodnji i opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom za 10,5% te djelatnosti zdravstvene i socijalne zaštite za 10,2%.