Govor mržnje na društvenim mrežama i u medijima sve je češća pojava, čije posljedice mogu ugroziti čak i život, upozoravaju stručnjaci. Širenjem ove pojave potiču se rasizam i religijska netolerancija, narušava se zdravlje i život pojedinaca. Stoga je borba protiv ove pošasti među prioritetima brojnih nevladinih organizacija, a prvi rezultati već su poznati.

Govor mržnje u medijima može dovesti do samoubojstava

Svako javno izražavanje koje potiče podjele, diskriminaciju, netoleranciju, promovira i širi mržnju i nasilje je govor mržnje. Mirela Biković, koja je i sama bila žrtva govora mržnje, zajedno sa svojim kolegama iz Resursnog centra istražuje koliko je ova pojava prisutna među mladima, napominjući da to čak može dovesti do tragičnih ishoda poput samoubojstava. Posebno naglašava da je govor mržnje najviše izražen na društvenim mrežama, gdje se često susreću pozivi na ubojstvo, razne prijetnje te spominjanje članova obitelji. Nažalost, ističe, to ide jako daleko.

Na tuzlanskom sveućilištu također ukazuju da govor mržnje koriste političari u svojim javnim nastupima, pojedinci, ali i mediji. Docentica Amela Delić Aščić s Odsjeka za novinarstvo na Filozofskom fakultetu u Tuzli smatra da su monitoring govora mržnje i medijsko obrazovanje publike jedini načini borbe. Prema njenim riječima, iako monitoring govora mržnje u Bosni i Hercegovini još nije cjelovito proveden, prisutne su inicijative da se to promijeni. Tek nakon detaljnog monitoringa moći ćemo vidjeti gdje i koliko često se pojavljuje govor mržnje, tko su najčešći akteri, tko su mete te kako se mržnja ispoljava, što će omogućiti poduzimanje konkretnih koraka u vezi s tim.

Zabrana govora mržnje nije usklađena s međunarodnim standardima

Zabrana govora mržnje u Bosni i Hercegovini još uvijek nije potpuno usklađena s međunarodnim standardima, što je razlog zbog kojeg Forum građana, u suradnji s partnerima iz Banje Luke i Mostara, provodi projekt čiji je cilj praćenje ove pojave u medijima. Od kolovoza prošle godine do raspisivanja ovogodišnjih izbora analizirano je 21 medij u zemlji, a monitoring se nastavlja. Koordinator Foruma građana Tuzle, Danijel Stjepanović, naglašava da su već zabilježena 22 slučaja izjava koje pozivaju na nasilje, 99 slučajeva uvredljivih izjava te 108 slučajeva zapaljivog govora. Također, uočeno je 40 slučajeva targetiranja pojedinaca i čak 99 slučajeva usmjerenih na određene grupe.

Govor mržnje narušava društvene vrijednosti, produbljuje podjele, diskriminaciju i nasilje, te ima nesagledive posljedice. Osim zakonskih sankcija, ključ uspješne borbe leži i u samim građanima i njihovoj svijesti.

Govor mržnje na društvenim mrežama i u medijima sve je češća pojava, čije posljedice mogu ugroziti čak i život, upozoravaju stručnjaci. Širenjem ove pojave potiču se rasizam i religijska netolerancija, narušava se zdravlje i život pojedinaca. Stoga je borba protiv ove pošasti među prioritetima brojnih nevladinih organizacija, a prvi rezultati već su poznati.

Govor mržnje u medijima može dovesti do samoubojstava

Svako javno izražavanje koje potiče podjele, diskriminaciju, netoleranciju, promovira i širi mržnju i nasilje je govor mržnje. Mirela Biković, koja je i sama bila žrtva govora mržnje, zajedno sa svojim kolegama iz Resursnog centra istražuje koliko je ova pojava prisutna među mladima, napominjući da to čak može dovesti do tragičnih ishoda poput samoubojstava. Posebno naglašava da je govor mržnje najviše izražen na društvenim mrežama, gdje se često susreću pozivi na ubojstvo, razne prijetnje te spominjanje članova obitelji. Nažalost, ističe, to ide jako daleko.

Na tuzlanskom sveućilištu također ukazuju da govor mržnje koriste političari u svojim javnim nastupima, pojedinci, ali i mediji. Docentica Amela Delić Aščić s Odsjeka za novinarstvo na Filozofskom fakultetu u Tuzli smatra da su monitoring govora mržnje i medijsko obrazovanje publike jedini načini borbe. Prema njenim riječima, iako monitoring govora mržnje u Bosni i Hercegovini još nije cjelovito proveden, prisutne su inicijative da se to promijeni. Tek nakon detaljnog monitoringa moći ćemo vidjeti gdje i koliko često se pojavljuje govor mržnje, tko su najčešći akteri, tko su mete te kako se mržnja ispoljava, što će omogućiti poduzimanje konkretnih koraka u vezi s tim.

Zabrana govora mržnje nije usklađena s međunarodnim standardima

Zabrana govora mržnje u Bosni i Hercegovini još uvijek nije potpuno usklađena s međunarodnim standardima, što je razlog zbog kojeg Forum građana, u suradnji s partnerima iz Banje Luke i Mostara, provodi projekt čiji je cilj praćenje ove pojave u medijima. Od kolovoza prošle godine do raspisivanja ovogodišnjih izbora analizirano je 21 medij u zemlji, a monitoring se nastavlja. Koordinator Foruma građana Tuzle, Danijel Stjepanović, naglašava da su već zabilježena 22 slučaja izjava koje pozivaju na nasilje, 99 slučajeva uvredljivih izjava te 108 slučajeva zapaljivog govora. Također, uočeno je 40 slučajeva targetiranja pojedinaca i čak 99 slučajeva usmjerenih na određene grupe.

Govor mržnje narušava društvene vrijednosti, produbljuje podjele, diskriminaciju i nasilje, te ima nesagledive posljedice. Osim zakonskih sankcija, ključ uspješne borbe leži i u samim građanima i njihovoj svijesti.