Profesionalni vozači iz Bosne i Hercegovine nastavljaju masovno odlaziti u zemlje Zapadne Europe u potrazi za boljim životom i većim plaćama. Procjenjuje se da je u posljednjih pet godina više od 6.000 vozača napustilo zemlju, što je ozbiljno narušilo prijevoznički sektor. Prijevoznici upozoravaju da, ukoliko se trend nastavi, uskoro neće imati tko prevoziti ni robu ni putnike.

Aziz Hadžić, vlasnik putničke agencije iz Bosanske Krupe, prisiljen je zapošljavati umirovljenike kako bi održao svoje linije. “Skoro sam imao dva mlada vozača, sve je bilo u redu, ali su me obavijestili da su dobili papire za Njemačku. Sutra su već napustili posao,” kaže Hadžić, ističući da je ovaj problem prisutan kod gotovo svih prijevoznika u BiH.

Potražnja za vozačima u Europi je ogromna, pa su mnoge firme u BiH počele nuditi čak i plaćanje vozačkog ispita kako bi privukle nove radnike. Zbog bolje perspektive, sve više visokoobrazovanih ljudi polaže za vozače autobusa. Jedan od njih je i Haris Omanović, bivši profesor, koji je nakon 20 godina rada u prosvjeti odlučio postati vozač u Münchenu. “Ovdje te cijene po količini rada, trudu i zalaganju, a ne po stranačkoj pripadnosti ili boji iskaznice,” kaže Omanović.

Bešir Duraković, vlasnik autoškole u Cazinu, potvrđuje da mnogi koji polože za vozača uspješno nalaze posao u inozemstvu te su zadovoljni uvjetima i primanjima. “Imali smo slučajeva da su i profesori odlazili raditi kao vozači,” dodaje Duraković.

Potražnja za vozačima autobusa u Njemačkoj će nastaviti rasti, a do 2030. godine očekuje se nedostatak više od 80.000 vozača. Dino Klepo, poznati youtuber, objašnjava da se plaće za vozače u Njemačkoj kreću između 3.000 i 3.500 eura bruto, s time da je satnica između 18 i 20 eura. “Komunalni prijevoznik u Münchenu već sada mora ukidati linije jer nema dovoljno vozača,” kaže Klepo, dodajući da Deutsche Bahn trenutno traži tisuće vozača.

Proces odlaska vozača i drugih kvalificiranih radnika iz BiH očigledno se ne može zaustaviti, ali vozači smatraju da bi se većim plaćama i boljim uvjetima rada taj proces mogao barem usporiti.

Profesionalni vozači iz Bosne i Hercegovine nastavljaju masovno odlaziti u zemlje Zapadne Europe u potrazi za boljim životom i većim plaćama. Procjenjuje se da je u posljednjih pet godina više od 6.000 vozača napustilo zemlju, što je ozbiljno narušilo prijevoznički sektor. Prijevoznici upozoravaju da, ukoliko se trend nastavi, uskoro neće imati tko prevoziti ni robu ni putnike.

Aziz Hadžić, vlasnik putničke agencije iz Bosanske Krupe, prisiljen je zapošljavati umirovljenike kako bi održao svoje linije. “Skoro sam imao dva mlada vozača, sve je bilo u redu, ali su me obavijestili da su dobili papire za Njemačku. Sutra su već napustili posao,” kaže Hadžić, ističući da je ovaj problem prisutan kod gotovo svih prijevoznika u BiH.

Potražnja za vozačima u Europi je ogromna, pa su mnoge firme u BiH počele nuditi čak i plaćanje vozačkog ispita kako bi privukle nove radnike. Zbog bolje perspektive, sve više visokoobrazovanih ljudi polaže za vozače autobusa. Jedan od njih je i Haris Omanović, bivši profesor, koji je nakon 20 godina rada u prosvjeti odlučio postati vozač u Münchenu. “Ovdje te cijene po količini rada, trudu i zalaganju, a ne po stranačkoj pripadnosti ili boji iskaznice,” kaže Omanović.

Bešir Duraković, vlasnik autoškole u Cazinu, potvrđuje da mnogi koji polože za vozača uspješno nalaze posao u inozemstvu te su zadovoljni uvjetima i primanjima. “Imali smo slučajeva da su i profesori odlazili raditi kao vozači,” dodaje Duraković.

Potražnja za vozačima autobusa u Njemačkoj će nastaviti rasti, a do 2030. godine očekuje se nedostatak više od 80.000 vozača. Dino Klepo, poznati youtuber, objašnjava da se plaće za vozače u Njemačkoj kreću između 3.000 i 3.500 eura bruto, s time da je satnica između 18 i 20 eura. “Komunalni prijevoznik u Münchenu već sada mora ukidati linije jer nema dovoljno vozača,” kaže Klepo, dodajući da Deutsche Bahn trenutno traži tisuće vozača.

Proces odlaska vozača i drugih kvalificiranih radnika iz BiH očigledno se ne može zaustaviti, ali vozači smatraju da bi se većim plaćama i boljim uvjetima rada taj proces mogao barem usporiti.