Vijeće za državnu pomoć BiH odbilo je Vladi FBiH izdati rješenje kojim bi Vlada, u smislu državne pomoći, jamčila za kreditno zaduženje Autocesta FBiH od 293.374.500 KM kod komercijalnih banaka za izgradnju dionice autoputa Mostar sjever – Mostar jug, piše Fokus.

Naime, Autoceste FBiH na natječaju su izabrale sedam komercijalnih banaka okupljenih u konzorcij koje posluju u BIH da bi se kreditno zadužile za ovu dionicu, a sve to bi Vlada FBiH jamčila.

To bi značilo da u slučaju da Autoceste FBiH ne bi mogle vraćati ovaj ogromni kredit, vraćala bi ga Vlada FBiH iz proračuna, koji se puni novcem poreznih obveznika.

Inače, Autoceste FBiH, kako se navodi u odluci Vijeća za državnu pomoć, već sklopile ugovor s konzorcijem banaka, a po efektivnoj kamatnoj stopi od 6,35% godišnje. Visina jamstva Vlade FBIH, kako se navodi, iznosila bi čak 450.782.762 KM.

Vijeće za državnu pomoć u svom obrazloženju navodi da je “u pitanju financiranje infrastrukture javnim sredstvima, te spomenuta infrastruktura nije namijenjena isključivo određenom gospodarskom subjektu već će se ona koristiti za opću namjenu”.

-Slijedom navedenog, u članu 4. stav (2) točka c) Zakona o sustavu državne pomoći u BiH se između ostalog navodi da se ovaj zakon ne primjenjuje na: “financiranje infrastrukture javnim sredstvima, ako se korištenje te infrastrukture ne naplaćuje od njenih korisnika i ako ta infrastruktura nije namijenjena isključivo određenom privrednom subjektu, te ako je riječ o infrastrukturi koja se odnosi na djelatnosti koje, u skladu sa zakonskim propisima, nisu liberalizirane i otvorene za tržišnu konkurenciju – ističe se u pojašnjenju.

Dakle, Vijeće je stava, primjenjujući regulativu EU, da u skladu s odredbama Obavještenja Komisije o pojmu državne pomoći, financiranje izgradnje cestovne infrastrukture u pravilu ne sadrži državnu pomoć.

Uvažavajući činjenicu da su Autoceste, kako se navodi, transparentno provele postupak izbora banaka za kredit, vijeće je navelo se “ne može isključiti činjenica da će u određenim okolnostima kreditor (banka) također imati izravne koristi od državnog jamstva”.
-To proizlazi iz činjenice da se jamstvo razlikuju od ostalih instrumenata državne pomoći, jer u slučaju dodjele jamstva, država stupa u pravni odnos i s povjeriocem. Ako se utvrdi da jamstvo predstavlja državnu pomoć povjeriocu, takva vrsta pomoći u principu je zabranjena jer je riječ o operativnoj pomoći – navelo je Vijeće.

Inače, Vlada FBiH u ožujku je prihvatila prijedlog Ministarstva financija da se ova dionica drugim dijelom financira kreditom EBRD-a od 220 milijuna eura i to izgradnju dvije petlje e izgradnju dionice autoceste u dužini od 15 km između ove dvije petlje i za izgradnju ceste s dvije trake koja povezuje ove petlje s postojećom magistralnom cestom M17.

Ova dionica bi trebala imati pet tunela i deset vijadukta na svakom od dva kolovoza. Rok otplate ovog zajma je 15 godina, dok je grace period četiri godine i uključen je u rok otplate zajma.

Vijeće za državnu pomoć BiH odbilo je Vladi FBiH izdati rješenje kojim bi Vlada, u smislu državne pomoći, jamčila za kreditno zaduženje Autocesta FBiH od 293.374.500 KM kod komercijalnih banaka za izgradnju dionice autoputa Mostar sjever – Mostar jug, piše Fokus.

Naime, Autoceste FBiH na natječaju su izabrale sedam komercijalnih banaka okupljenih u konzorcij koje posluju u BIH da bi se kreditno zadužile za ovu dionicu, a sve to bi Vlada FBiH jamčila.

To bi značilo da u slučaju da Autoceste FBiH ne bi mogle vraćati ovaj ogromni kredit, vraćala bi ga Vlada FBiH iz proračuna, koji se puni novcem poreznih obveznika.

Inače, Autoceste FBiH, kako se navodi u odluci Vijeća za državnu pomoć, već sklopile ugovor s konzorcijem banaka, a po efektivnoj kamatnoj stopi od 6,35% godišnje. Visina jamstva Vlade FBIH, kako se navodi, iznosila bi čak 450.782.762 KM.

Vijeće za državnu pomoć u svom obrazloženju navodi da je “u pitanju financiranje infrastrukture javnim sredstvima, te spomenuta infrastruktura nije namijenjena isključivo određenom gospodarskom subjektu već će se ona koristiti za opću namjenu”.

-Slijedom navedenog, u članu 4. stav (2) točka c) Zakona o sustavu državne pomoći u BiH se između ostalog navodi da se ovaj zakon ne primjenjuje na: “financiranje infrastrukture javnim sredstvima, ako se korištenje te infrastrukture ne naplaćuje od njenih korisnika i ako ta infrastruktura nije namijenjena isključivo određenom privrednom subjektu, te ako je riječ o infrastrukturi koja se odnosi na djelatnosti koje, u skladu sa zakonskim propisima, nisu liberalizirane i otvorene za tržišnu konkurenciju – ističe se u pojašnjenju.

Dakle, Vijeće je stava, primjenjujući regulativu EU, da u skladu s odredbama Obavještenja Komisije o pojmu državne pomoći, financiranje izgradnje cestovne infrastrukture u pravilu ne sadrži državnu pomoć.

Uvažavajući činjenicu da su Autoceste, kako se navodi, transparentno provele postupak izbora banaka za kredit, vijeće je navelo se “ne može isključiti činjenica da će u određenim okolnostima kreditor (banka) također imati izravne koristi od državnog jamstva”.
-To proizlazi iz činjenice da se jamstvo razlikuju od ostalih instrumenata državne pomoći, jer u slučaju dodjele jamstva, država stupa u pravni odnos i s povjeriocem. Ako se utvrdi da jamstvo predstavlja državnu pomoć povjeriocu, takva vrsta pomoći u principu je zabranjena jer je riječ o operativnoj pomoći – navelo je Vijeće.

Inače, Vlada FBiH u ožujku je prihvatila prijedlog Ministarstva financija da se ova dionica drugim dijelom financira kreditom EBRD-a od 220 milijuna eura i to izgradnju dvije petlje e izgradnju dionice autoceste u dužini od 15 km između ove dvije petlje i za izgradnju ceste s dvije trake koja povezuje ove petlje s postojećom magistralnom cestom M17.

Ova dionica bi trebala imati pet tunela i deset vijadukta na svakom od dva kolovoza. Rok otplate ovog zajma je 15 godina, dok je grace period četiri godine i uključen je u rok otplate zajma.