Na javni poziv za dodjelu detašmana za rad u Njemačkoj ove godine su se prijavila 24 gospodarska društva iz Republike Srpske, za razliku od prošle godine kada se prijavilo 30 tvrtki, što pokazuje da je zanimanje za poslove u Njemačkoj manje.
Sva poduzeća ove godine natjecala su za redovni kontingent, a od tog broja devet se natjecalo i za redovni i za posebni kontingent.
Prema riječima Mile Petrovića, tajnika Udruženja građevinarstva i industrije građevinskog materijala pri Gospodarskoj komori Republike Srpske, za Republiku Srpsku ove godine je raspoređeno 636 detašmana, što je manje u odnosu na godinu ranije, jer je broj kontingenata smanjen i za cijelu Bosnu i Hercegovinu.
“Od ove 24 tvrtke koje su konkurirale, 21 je korisnik detašmana. Tri su novoprijavljena gospodarska društva koja su se prvi put javila na natječaj”, istaknuo je Petrović.
Razloga za prijavu manjeg broja tvrtki, kako kaže Petrović, ima više.
“Jedan od osnovnih razloga je smanjen obim poslova u gruboj gradnji, takozvanoj roh-bau, gdje naše tvrtke trpe strahovite posljedice jer su gore pale privatne investicije, gradnja privatnih investicija, odnosno smanjene su narudžbe za 28 ili 30 posto. To se, naravno, odrazilo na sve strane tvrtke kod njih, prvenstveno na naše, ali i na sve druge strane tvrtke. Prije svega daju poslove svojim tvrtkama”, objašnjava Petrović za “Nezavisne novine”.
Osim manjeg posla u Njemačkoj, razlog zašto je prijavljeno manje tvrtki je i što određeni broj tvrtki ima manjak radne snage, pa nisu u prilici da rade i u Njemačkoj i ovdje.
Petrović dodaje da poslove u Njemačkoj, prema pravilima natječaja, mogu obavljati tvrtke koje moraju obavljati djelatnost i na našem tržištu, a radove obavljaju obično radnici koji bi svakako otišli raditi u strane zemlje.
“Najbolje je da rade na ovaj način preko detašmana, jer u ovom sustavu oni ostaju prijavljeni u našoj tvrtci u BiH, ovdje se plaćaju i doprinosi”, kaže on.
Kako ističe, trenutno kontingent drže poslovi iz oblasti elektroradova, montažerskih i fasaderskih radova, kao i završnih radova u građevinarstvu jer se završavaju objekti iz prethodnih godina.
“Ukoliko ne dođe do oporavka građevinskih radova u Njemačkoj u oblasti visokogradnje i stanogradnje, možemo očekivati da će svi i ovi koji sada trenutno rade završne radove, prateće poslove na građevinarstvu, ući u slične probleme, ali nadamo se da do tog scenarija neće doći”, ističe Petrović za “Nezavisne novine”.
Savo Erić, predsjednik Udruženja poslodavaca građevinarstva i industrije građevinskog materijala Republike Srpske, ističe za “Nezavisne novine” da je upravo taj problem manjka radnika odranije jer su građevinski radnici otišli i da su sada građevinske tvrtke na minimumu sa kvalitetnom radnom snagom.
“S druge strane, starija radna snaga se ne bi sada odvajala od kuće. Sami poslovi koji se gore nude nisu to više prihvatljivi poslovi i toliko dobra priča koliko se misli”, kaže Erić.
Bez obzira na sve, on kaže da je njemačko tržište svakako značajno za naše tvrtke, ali njegov prijedlog je da naše tvrtke prave konzorcije kako bi bile konkurentnije.
