Dugovanja za režije i kreditna zaduženja opterećuju i dio građana u mirovini pa im na njihova već ionako mala primanja ‘sjedaju’ ovrhe. Prema podacima Zavoda za mirovinsko osiguranje, ovrha je u srpnju bilo oko 18.000, od čega najviše njih upravo zbog kredita i režija.

Umirovljenici duguju i za uzdržavanje te ostale tražbine, ali dobra vijest je da je ovrha čak 15 posto manje u odnosu na prvo polugodište prošle godine.

Na mirovinama korisnika za srpanj 2024. provedeno je ukupno nešto više od 18.000 ovrha, otkrili su nam iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. S obzirom na ukupan broj od oko 1,2 milijuna korisnika, riječ je o relativno malom udjelu ‘blokiranih’ umirovljenika.

Ovrha 15 posto manje u odnosu na prošlu godinu

Umirovljenici najviše duguju za kredite, režije te ostale financijske obveze i zaduženja. Takvih ovrha u srpnju je bilo 16.178, dakle velika većina. Provedeno je i 1.587 ovrha po osnovi zakonskog uzdržavanja i uzdržavanja djece te 333 ovrhe u korist fizičkih osoba koje se u pravilu odnose na naplatu ostalih vrsta tražbina. Ipak, ukupni broj ovrha se smanjio u donosu na prošlu godinu, pokazuju podaci HZMO-a za Mirovina.hr.

Ukupno je na mirovinama korisnika za razdoblje od siječnja do srpnja 2023. provedeno 153.367 ovrha, a za razdoblje od siječnja do srpnja 2024. 129.840 ovrha. Dakle u 2024. je za isto razdoblje provedeno oko 15 posto manje ovrha u odnosu na 2023. godinu, otkrili su iz Zavoda za mirovinsko osiguranje.

Evidenciju u HZMO-u vode prema broju provedenih ovrha, a ne prema broju korisnika. Broj ovršenih korisnika je u pravilu manji od broja ovrha, s obzirom na to da jedan korisnik može imati više ovrha.

Blokirane račune zbog dugovanja ima ukupno 204.000 hrvatskih građana. Među njima je više od 30.000 umirovljenika, pokazuju podaci Fine, što je više nego što pokazuju podaci HZMO-a. Podaci Fine pokazuju da su korisnici mirovina u blokadi neprekidno više od šest godina, a s kamatama u prosjeku svaki od njih duguje oko 31.000 eura. Uz to, oko 49.000 umirovljenika prijavilo je mirovinu kao zaštićeno primanje. Građani najviše duguju državi, bankama i ostalim financijskim institucijama.

Dugovanja za režije i kreditna zaduženja opterećuju i dio građana u mirovini pa im na njihova već ionako mala primanja ‘sjedaju’ ovrhe. Prema podacima Zavoda za mirovinsko osiguranje, ovrha je u srpnju bilo oko 18.000, od čega najviše njih upravo zbog kredita i režija.

Umirovljenici duguju i za uzdržavanje te ostale tražbine, ali dobra vijest je da je ovrha čak 15 posto manje u odnosu na prvo polugodište prošle godine.

Na mirovinama korisnika za srpanj 2024. provedeno je ukupno nešto više od 18.000 ovrha, otkrili su nam iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. S obzirom na ukupan broj od oko 1,2 milijuna korisnika, riječ je o relativno malom udjelu ‘blokiranih’ umirovljenika.

Ovrha 15 posto manje u odnosu na prošlu godinu

Umirovljenici najviše duguju za kredite, režije te ostale financijske obveze i zaduženja. Takvih ovrha u srpnju je bilo 16.178, dakle velika većina. Provedeno je i 1.587 ovrha po osnovi zakonskog uzdržavanja i uzdržavanja djece te 333 ovrhe u korist fizičkih osoba koje se u pravilu odnose na naplatu ostalih vrsta tražbina. Ipak, ukupni broj ovrha se smanjio u donosu na prošlu godinu, pokazuju podaci HZMO-a za Mirovina.hr.

Ukupno je na mirovinama korisnika za razdoblje od siječnja do srpnja 2023. provedeno 153.367 ovrha, a za razdoblje od siječnja do srpnja 2024. 129.840 ovrha. Dakle u 2024. je za isto razdoblje provedeno oko 15 posto manje ovrha u odnosu na 2023. godinu, otkrili su iz Zavoda za mirovinsko osiguranje.

Evidenciju u HZMO-u vode prema broju provedenih ovrha, a ne prema broju korisnika. Broj ovršenih korisnika je u pravilu manji od broja ovrha, s obzirom na to da jedan korisnik može imati više ovrha.

Blokirane račune zbog dugovanja ima ukupno 204.000 hrvatskih građana. Među njima je više od 30.000 umirovljenika, pokazuju podaci Fine, što je više nego što pokazuju podaci HZMO-a. Podaci Fine pokazuju da su korisnici mirovina u blokadi neprekidno više od šest godina, a s kamatama u prosjeku svaki od njih duguje oko 31.000 eura. Uz to, oko 49.000 umirovljenika prijavilo je mirovinu kao zaštićeno primanje. Građani najviše duguju državi, bankama i ostalim financijskim institucijama.