BiH ‘prokockala priliku’Zbog blokade iz RS izgubila 70 milijuna eura

Podjeli

 

Bosna i Hercegovina neće dobiti prvu ratu financiranja iz Plana rasta za Zapadni Balkan zbog “nedostatka političkog konsenzusa” u zemlji, naveli su iz Delegacije Europske unije.

U studenom 2023. godine Europska Komisija je usvojila novi instrument namijenjen za približavanje zemalja Zapadnog Balkana standardima Europske unije. S razlogom je nazvan ‘Planom rasta’ (The Growth Plan) i osmišljen je tako da ubrzava reforme i direktno doprinosi životima građana. Sa sobom nosi i priliku za ostvarenje vrtoglavih iznosa za svaku od zemalja Zapadnog Balkana. Trenutno Bosna i Hercegovina je jedina od šest zemalja koja nije finalizirala ključni preduvjet.

Plan rasta za Zapadni Balkan je prilika da Bosna i Hercegovina dobije preko 2 milijarde KM u zamjenu za konkretne reforme koje će stvoriti uvjete za snažniji ekonomski rast, uključujući funkcionalnije institucije, snažniju vladavinu prava i bolju poslovnu klimu. Pored ulaganja i reformi, Plan rasta otvara mogućnosti za Bosnu i Hercegovinu za veći pristup europskom jedinstvenom tržištu od preko 450 milijuna potrošača, kao i da uspostavi zajedničko regionalno tržište na Zapadnom Balkanu.

“Vlasti BiH dostavile su Europskoj komisiji nacrt cjelovite Reformske agende koja je neophodna osnova za učešće u Planu rasta za zapadni Balkan. Europska komisija je pripremila svoju ocjenu nacrta Reformske agende BiH i svoje komentare prenijela vlastima u BiH, tražeći da se provedu određene revizije. Međutim, 16. srpnja vlasti BiH su obavijestile Komisiju da u nedostatku političkog konsenzusa nisu u poziciji da podijele finalizirani tekst”, naveli su iz Delegacije EU.

Problem s dokumentom nastao je zbog tri mjere koje nisu prihvatile vlasti u Republici Srpskoj. Radi se o uspostavljanju jedinstvenog broja za hitne slučajeve u cijeloj državi, ukidanju entitetskog veta na odluke o dodjeli pomoći iz državnih sredstava te popunjavanju neupražnjenih mjesta u Ustavnom sudu BiH i poštivanje odluka ovog suda.

Ističe se u priopćenju Delegacije EU da prva rata Plana rasta može biti isplaćena tek nakon što Europska komisija i Bosna i Hercegovina formalno usuglase Reformsku agendu.

“Neusvajanje Reformske agende u skladu s komentarima Komisije imat će posljedice: za razliku od drugih partnera u regionu, Bosna i Hercegovina neće dobiti prvu bezuvjetnu ratu predfinanciranja predviđenu za isplatu nakon ljeta, u vrijednosti od 7% (70 milijuna eura, op.a.), čime će propustiti značajnu priliku za rano financiranje”, naveli su.

“Ovo je propuštena prilika i nadamo se da će se vlasti BiH uskoro uspjeti dogovoriti”, dodali su.

Komisija je navela da nastavlja rad sa vlastima, podržavajući završetak posla po potrebi i da očekuje da dobije Reformsku agendu nakon što bude politički prihvaćena.

“Komisija će je zatim bez odlaganja ocijeniti, kao što je to bio slučaj sa ostalim partnerima, s ciljem njenog konačnog usvajanja što je prije moguće”, navedeno je u priopćenju.

Plan rasta je podržan novim financijskim instrumentom – Instrumentom za reformu i rast za zapadni Balkan – u vrijednosti do 6 milijardi eura u grantovima i zajmovima za cijeli region.

Podjeli
-Sponzorirano-
ads image

Najčitanije ovaj tjedan

Otac je godinama vjerovao da je umrla pri porodu: HRT-ova novinarka otišla na zadatak u Mostar pa pronašla biološku obitelj!

HRT-ova novinarka Ivana Perić podijelila je emotivnu životnu priču o posvojenju, potrazi za vlastitim korijenima i susretu s biološkom obitelji u Bosni i...

Dačić nije mogao poletjeti iz Moskve zbog napada ukrajinskih dronova

Predsjednik SPS-a Ivica Dačić otkazao je današnje aktivnosti u predizbornoj kampanji u Srbiji zbog problema na aerodromu u Moskvi. Iz Socijalističke partije Srbije...

Poznati mostarski frizer Sandro Šutić dio tima iza spota „Shalala“: Suradnja s regionalnim glazbenim zvijezdama ostvarenje je velikog sna

Poznati mostarski frizer Sandro Šutić imao je priliku sudjelovati u stvaranju glazbenog spota za pjesmu „Shalala“, iza koje stoje Elena Kitić, Jala Brat...

Pretučen bivši Vatreni, hitna pomoć ga prebacila u bolnicu

U javnost su isplivale prve informacije nakon incidenta na utakmici Croatije Đakovo i Marsonije u 3. NL Istok. Domaćin je, naime, uvjerljivo slavio...

Studentski centar Sveučilišta u Mostaru instalirao fotonaponsku elektranu snage 160 kW

Studentski centar Sveučilišta u Mostaru uspješno je realizirao još jedan značajan infrastrukturni i razvojni projekt, izgradnju fotonaponske elektrane za vlastite potrebe, ukupne vrijednosti...

Slični članci

Kordić: Pred nama je veliko poskupljenje komunalnih usluga ili bankrot Grada Mostara

Požar na odlagalištu otpada Uborak, povećanje troškova odlaganja otpada, problemi u javnom...

Vijeće ministara BiH dalo suglasnost za glasanje državljana Republike Srbije u BiH

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine danas je, na prijedlog Ministarstva vanjskih poslova...

U vinogradima Knebu kod Tomislavgrada završena berba, ubrano oko 70 tona grožđa

U vinogradima vinarije Knebu na Duvanjskom polju završena je ovogodišnja berba grožđa,...

Inspektori u Federaciji započinju veliku kontrolu online trgovine i kurirskih službi

Ravnateljica Federalne uprave za inspekcijske poslove, Ivana Prvulović, i ravnatelj Porezne uprave...

BiH ‘prokockala priliku’Zbog blokade iz RS izgubila 70 milijuna eura

Podjeli

 

Bosna i Hercegovina neće dobiti prvu ratu financiranja iz Plana rasta za Zapadni Balkan zbog “nedostatka političkog konsenzusa” u zemlji, naveli su iz Delegacije Europske unije.

U studenom 2023. godine Europska Komisija je usvojila novi instrument namijenjen za približavanje zemalja Zapadnog Balkana standardima Europske unije. S razlogom je nazvan ‘Planom rasta’ (The Growth Plan) i osmišljen je tako da ubrzava reforme i direktno doprinosi životima građana. Sa sobom nosi i priliku za ostvarenje vrtoglavih iznosa za svaku od zemalja Zapadnog Balkana. Trenutno Bosna i Hercegovina je jedina od šest zemalja koja nije finalizirala ključni preduvjet.

Plan rasta za Zapadni Balkan je prilika da Bosna i Hercegovina dobije preko 2 milijarde KM u zamjenu za konkretne reforme koje će stvoriti uvjete za snažniji ekonomski rast, uključujući funkcionalnije institucije, snažniju vladavinu prava i bolju poslovnu klimu. Pored ulaganja i reformi, Plan rasta otvara mogućnosti za Bosnu i Hercegovinu za veći pristup europskom jedinstvenom tržištu od preko 450 milijuna potrošača, kao i da uspostavi zajedničko regionalno tržište na Zapadnom Balkanu.

“Vlasti BiH dostavile su Europskoj komisiji nacrt cjelovite Reformske agende koja je neophodna osnova za učešće u Planu rasta za zapadni Balkan. Europska komisija je pripremila svoju ocjenu nacrta Reformske agende BiH i svoje komentare prenijela vlastima u BiH, tražeći da se provedu određene revizije. Međutim, 16. srpnja vlasti BiH su obavijestile Komisiju da u nedostatku političkog konsenzusa nisu u poziciji da podijele finalizirani tekst”, naveli su iz Delegacije EU.

Problem s dokumentom nastao je zbog tri mjere koje nisu prihvatile vlasti u Republici Srpskoj. Radi se o uspostavljanju jedinstvenog broja za hitne slučajeve u cijeloj državi, ukidanju entitetskog veta na odluke o dodjeli pomoći iz državnih sredstava te popunjavanju neupražnjenih mjesta u Ustavnom sudu BiH i poštivanje odluka ovog suda.

Ističe se u priopćenju Delegacije EU da prva rata Plana rasta može biti isplaćena tek nakon što Europska komisija i Bosna i Hercegovina formalno usuglase Reformsku agendu.

“Neusvajanje Reformske agende u skladu s komentarima Komisije imat će posljedice: za razliku od drugih partnera u regionu, Bosna i Hercegovina neće dobiti prvu bezuvjetnu ratu predfinanciranja predviđenu za isplatu nakon ljeta, u vrijednosti od 7% (70 milijuna eura, op.a.), čime će propustiti značajnu priliku za rano financiranje”, naveli su.

“Ovo je propuštena prilika i nadamo se da će se vlasti BiH uskoro uspjeti dogovoriti”, dodali su.

Komisija je navela da nastavlja rad sa vlastima, podržavajući završetak posla po potrebi i da očekuje da dobije Reformsku agendu nakon što bude politički prihvaćena.

“Komisija će je zatim bez odlaganja ocijeniti, kao što je to bio slučaj sa ostalim partnerima, s ciljem njenog konačnog usvajanja što je prije moguće”, navedeno je u priopćenju.

Plan rasta je podržan novim financijskim instrumentom – Instrumentom za reformu i rast za zapadni Balkan – u vrijednosti do 6 milijardi eura u grantovima i zajmovima za cijeli region.

Podjeli
-Sponzorirano-
ads image

Najčitanije ovaj tjedan

Otac je godinama vjerovao da je umrla pri porodu: HRT-ova novinarka otišla na zadatak u Mostar pa pronašla biološku obitelj!

HRT-ova novinarka Ivana Perić podijelila je emotivnu životnu priču o posvojenju, potrazi za vlastitim korijenima i susretu s biološkom obitelji u Bosni i...

Dačić nije mogao poletjeti iz Moskve zbog napada ukrajinskih dronova

Predsjednik SPS-a Ivica Dačić otkazao je današnje aktivnosti u predizbornoj kampanji u Srbiji zbog problema na aerodromu u Moskvi. Iz Socijalističke partije Srbije...

Poznati mostarski frizer Sandro Šutić dio tima iza spota „Shalala“: Suradnja s regionalnim glazbenim zvijezdama ostvarenje je velikog sna

Poznati mostarski frizer Sandro Šutić imao je priliku sudjelovati u stvaranju glazbenog spota za pjesmu „Shalala“, iza koje stoje Elena Kitić, Jala Brat...

Pretučen bivši Vatreni, hitna pomoć ga prebacila u bolnicu

U javnost su isplivale prve informacije nakon incidenta na utakmici Croatije Đakovo i Marsonije u 3. NL Istok. Domaćin je, naime, uvjerljivo slavio...

Studentski centar Sveučilišta u Mostaru instalirao fotonaponsku elektranu snage 160 kW

Studentski centar Sveučilišta u Mostaru uspješno je realizirao još jedan značajan infrastrukturni i razvojni projekt, izgradnju fotonaponske elektrane za vlastite potrebe, ukupne vrijednosti...

Slični članci

Kordić: Pred nama je veliko poskupljenje komunalnih usluga ili bankrot Grada Mostara

Požar na odlagalištu otpada Uborak, povećanje troškova odlaganja otpada, problemi u javnom...

Vijeće ministara BiH dalo suglasnost za glasanje državljana Republike Srbije u BiH

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine danas je, na prijedlog Ministarstva vanjskih poslova...

U vinogradima Knebu kod Tomislavgrada završena berba, ubrano oko 70 tona grožđa

U vinogradima vinarije Knebu na Duvanjskom polju završena je ovogodišnja berba grožđa,...

Inspektori u Federaciji započinju veliku kontrolu online trgovine i kurirskih službi

Ravnateljica Federalne uprave za inspekcijske poslove, Ivana Prvulović, i ravnatelj Porezne uprave...