Svaki jači potres u BiH alarmira na oprez, posebno u rizičnim područjima, ali i onima koje je čovjek, svojim intervencijama u prirodi, učinio takvima, piše Avaz.

Sudeći prema upozorenjima seizmologa i ekoloških aktivista, jedna od najkritičnijih točaka u državi mogla bi biti hidroelektrana „Ulog“ kod Kalinovika, objekt snage 35 MW, čija je izgradnja u gornjem toku Neretve u završnoj fazi.

Ekološka udruženja već duže vrijeme upozoravaju da je HE „Ulog“ ekološka bomba koja prijeti dolini Neretve. Iz Fondacije „Atelje za društvene promjene“ od svibnja intenzivno upozoravaju da bi njeno puštanje u rad moglo imati pogubne posljedice.

– Jači potres i eto nas u Opuzenu. Ranije smo ukazivali na pogubnost realizacije ovakvog projekta na lokalitetu koji karakterizira izuzetno nestabilna geologija tla. Područje Uloga se na seizmičkoj karti nalazi u okviru izoseiste 8 stupnjeva MCS, što ukazuje da je podložno razornim potresima – naveli su iz Fondacije.

Vlada FBiH je još 30. listopada prošle godine prihvatila informaciju Ministarstava okoliša i turizma, odnosno poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, te uputila inicijativu Vijeću ministara BiH za zaštitu interesa FBiH od posljedica izgradnje HE „Ulog“ u RS, kao i sedam mini hidroelektrana sustava „Gornja Neretva“.

U informaciji se zaključuje da nadležna tijela FBiH nisu bili uključeni u postupak, iako se to službenim putem tražilo. Odgovora na ovu inicijativu Vlade FBiH još nema.

Akademik Muriz Spahić, stručnjak u oblasti geografskih znanosti, već godinama ukazuje na problem gradnje HE „Ulog“ u trusnom području, na kojem se sučeljavaju tektonski razlomi.

– Uporedio sam to s hidroelektranom koja je, pod utjecajem obilnih padavina koje su posljedica klimatskih promjena, potopila grad Derna u Libiji, kada je poginulo više od 12.000 ljudi. Nitko ne zna što bi se dogodilo da u gornjem slivu rijeke Neretve za dan ili dva padne polugodišnja količina padavina. To bi imalo ogroman utjecaj na vode koje se slijevaju prema HE „Ulog“, koja je visoka 56 metara. Ako se spremno ne dočekaju te vode, onda bi to moglo imati katastrofalne posljedice nizvodno, sve do Metkovića – kaže profesor Spahić.

U najgorem scenariju, HE „Ulog“ predstavljala bi svojevrsnu hidro bombu, koja bi eventualno mogla biti iskorištena i u ratne svrhe, a takav primjer već je zabilježen na Dnjepru, kada je uništenje Kahovke izazvalo potop.

– Već se događalo da je ona jedanput pregradila korito, to je odneseno vodom, pa je poplavljen Konjic. Međutim, u slučaju tektonskih lomova i pucanja brane, radilo bi se o ogromnoj količini vode koja bi krenula nizvodno, što bi izazvalo nesagledive posljedice po akumulacije Jablanica, Grabovica, Salakovac, do Mostara i sve do Metkovića i ušća Neretve – ističe Spahić.

Svaki jači potres u BiH alarmira na oprez, posebno u rizičnim područjima, ali i onima koje je čovjek, svojim intervencijama u prirodi, učinio takvima, piše Avaz.

Sudeći prema upozorenjima seizmologa i ekoloških aktivista, jedna od najkritičnijih točaka u državi mogla bi biti hidroelektrana „Ulog“ kod Kalinovika, objekt snage 35 MW, čija je izgradnja u gornjem toku Neretve u završnoj fazi.

Ekološka udruženja već duže vrijeme upozoravaju da je HE „Ulog“ ekološka bomba koja prijeti dolini Neretve. Iz Fondacije „Atelje za društvene promjene“ od svibnja intenzivno upozoravaju da bi njeno puštanje u rad moglo imati pogubne posljedice.

– Jači potres i eto nas u Opuzenu. Ranije smo ukazivali na pogubnost realizacije ovakvog projekta na lokalitetu koji karakterizira izuzetno nestabilna geologija tla. Područje Uloga se na seizmičkoj karti nalazi u okviru izoseiste 8 stupnjeva MCS, što ukazuje da je podložno razornim potresima – naveli su iz Fondacije.

Vlada FBiH je još 30. listopada prošle godine prihvatila informaciju Ministarstava okoliša i turizma, odnosno poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, te uputila inicijativu Vijeću ministara BiH za zaštitu interesa FBiH od posljedica izgradnje HE „Ulog“ u RS, kao i sedam mini hidroelektrana sustava „Gornja Neretva“.

U informaciji se zaključuje da nadležna tijela FBiH nisu bili uključeni u postupak, iako se to službenim putem tražilo. Odgovora na ovu inicijativu Vlade FBiH još nema.

Akademik Muriz Spahić, stručnjak u oblasti geografskih znanosti, već godinama ukazuje na problem gradnje HE „Ulog“ u trusnom području, na kojem se sučeljavaju tektonski razlomi.

– Uporedio sam to s hidroelektranom koja je, pod utjecajem obilnih padavina koje su posljedica klimatskih promjena, potopila grad Derna u Libiji, kada je poginulo više od 12.000 ljudi. Nitko ne zna što bi se dogodilo da u gornjem slivu rijeke Neretve za dan ili dva padne polugodišnja količina padavina. To bi imalo ogroman utjecaj na vode koje se slijevaju prema HE „Ulog“, koja je visoka 56 metara. Ako se spremno ne dočekaju te vode, onda bi to moglo imati katastrofalne posljedice nizvodno, sve do Metkovića – kaže profesor Spahić.

U najgorem scenariju, HE „Ulog“ predstavljala bi svojevrsnu hidro bombu, koja bi eventualno mogla biti iskorištena i u ratne svrhe, a takav primjer već je zabilježen na Dnjepru, kada je uništenje Kahovke izazvalo potop.

– Već se događalo da je ona jedanput pregradila korito, to je odneseno vodom, pa je poplavljen Konjic. Međutim, u slučaju tektonskih lomova i pucanja brane, radilo bi se o ogromnoj količini vode koja bi krenula nizvodno, što bi izazvalo nesagledive posljedice po akumulacije Jablanica, Grabovica, Salakovac, do Mostara i sve do Metkovića i ušća Neretve – ističe Spahić.