Iranci u petak glasaju na prijevremenim izborima za nasljednika pokojnog predsjednika Ebrahima Raisija, poginulog u helikopterskoj nesreći prošlog mjeseca, dok je javna apatija sveprisutna u Islamskoj Republici nakon godina gospodarskih problema, masovnih prosvjeda i napetosti na Bliskom istoku. Glasači se suočavaju s izborom između tvrdolinijskih kandidata i malo poznatog političara koji pripada iranskom reformističkom pokretu i želi promijeniti šijitsku teokraciju iznutra.

Od Islamske revolucije 1979., ženama i onima koji pozivaju na radikalne promjene zabranjeno je glasanje, a izbore ne nadgledaju međunarodno priznati promatrači.

Glasanje dolazi u trenutku kada su šire napetosti zahvatile Bliski istok zbog rata Izraela i Hamasa u Pojasu Gaze.
U travnju je Iran pokrenuo prvi izravni napad na Izrael zbog rata u Gazi, dok su milicijske skupine koje Teheran naoružava u regiji – poput libanonskog Hezbolaha i pobunjenih jemenskih hutista –  uključene u borbe s pojačanim napadima.
Dok iranski 85-godišnji vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei ima posljednju riječ o svim državnim pitanjima, predsjednici mogu okrenuti politiku zemlje prema sukobu ili pregovorima sa Zapadom. 

S obzirom na rekordno nizak odaziv na nedavnim izborima, ostaje nejasno koliko će Iranaca sudjelovati na izborima u petak. 

Ministar unutarnjih poslova Ahmad Vahidi, koji je zadužen za nadgledanje izbora, objavio je da su sva biračka mjesta otvorena u 8 sati ujutro po lokalnom vremenu. Obično Hamenei glasa među prvima.

Analitičari izbore opisuju kao trostrano natjecanje. Dva su tvrdolinijaša, bivši nuklearni pregovarač Said Džalili i predsjednik parlamenta Mohamed Bager Kalibaf.

Zatim, tu je reformistički kandidat Masud Pezeškian, koji se pridružio osobama poput bivšeg predsjednika Hasana Ruhanija pod čijim je vodstvom Teheran sklopio ključni nuklearni sporazum 2015. sa svjetskim silama.

Nuklearni sporazum na kraju je propao i tvrdolinijaši su čvrsto preuzeli kontrolu.

Veći odaziv mogao bi povećati izglede Pezeškiana, 69-godišnjeg kardiokirurga koji traži povratak atomskom sporazumu i bolje odnose sa Zapadom. Ali ostaje nejasno može li Pezeškian dobiti zamah potreban da privuče birače na izbore. Bilo je poziva na bojkot, uključujući i zatvorenu dobitnicu Nobelove nagrade za mir Narges Mohamadi.

Šezdesettrogodišnji Raisi poginuo je u helikopterskoj nesreći 19. svibnja u kojoj su također poginuli iranski ministar vanjskih poslova i drugi. Bio je viđen kao Hameneijev štićenik i potencijalni nasljednik na mjestu vrhovnog vođe.

Iranci u petak glasaju na prijevremenim izborima za nasljednika pokojnog predsjednika Ebrahima Raisija, poginulog u helikopterskoj nesreći prošlog mjeseca, dok je javna apatija sveprisutna u Islamskoj Republici nakon godina gospodarskih problema, masovnih prosvjeda i napetosti na Bliskom istoku. Glasači se suočavaju s izborom između tvrdolinijskih kandidata i malo poznatog političara koji pripada iranskom reformističkom pokretu i želi promijeniti šijitsku teokraciju iznutra.

Od Islamske revolucije 1979., ženama i onima koji pozivaju na radikalne promjene zabranjeno je glasanje, a izbore ne nadgledaju međunarodno priznati promatrači.

Glasanje dolazi u trenutku kada su šire napetosti zahvatile Bliski istok zbog rata Izraela i Hamasa u Pojasu Gaze.
U travnju je Iran pokrenuo prvi izravni napad na Izrael zbog rata u Gazi, dok su milicijske skupine koje Teheran naoružava u regiji – poput libanonskog Hezbolaha i pobunjenih jemenskih hutista –  uključene u borbe s pojačanim napadima.
Dok iranski 85-godišnji vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei ima posljednju riječ o svim državnim pitanjima, predsjednici mogu okrenuti politiku zemlje prema sukobu ili pregovorima sa Zapadom. 

S obzirom na rekordno nizak odaziv na nedavnim izborima, ostaje nejasno koliko će Iranaca sudjelovati na izborima u petak. 

Ministar unutarnjih poslova Ahmad Vahidi, koji je zadužen za nadgledanje izbora, objavio je da su sva biračka mjesta otvorena u 8 sati ujutro po lokalnom vremenu. Obično Hamenei glasa među prvima.

Analitičari izbore opisuju kao trostrano natjecanje. Dva su tvrdolinijaša, bivši nuklearni pregovarač Said Džalili i predsjednik parlamenta Mohamed Bager Kalibaf.

Zatim, tu je reformistički kandidat Masud Pezeškian, koji se pridružio osobama poput bivšeg predsjednika Hasana Ruhanija pod čijim je vodstvom Teheran sklopio ključni nuklearni sporazum 2015. sa svjetskim silama.

Nuklearni sporazum na kraju je propao i tvrdolinijaši su čvrsto preuzeli kontrolu.

Veći odaziv mogao bi povećati izglede Pezeškiana, 69-godišnjeg kardiokirurga koji traži povratak atomskom sporazumu i bolje odnose sa Zapadom. Ali ostaje nejasno može li Pezeškian dobiti zamah potreban da privuče birače na izbore. Bilo je poziva na bojkot, uključujući i zatvorenu dobitnicu Nobelove nagrade za mir Narges Mohamadi.

Šezdesettrogodišnji Raisi poginuo je u helikopterskoj nesreći 19. svibnja u kojoj su također poginuli iranski ministar vanjskih poslova i drugi. Bio je viđen kao Hameneijev štićenik i potencijalni nasljednik na mjestu vrhovnog vođe.