Mladi širom Europe suočavaju se sa izazovom pronalaženja vlastitog stambenog prostora i financijskom neovisnošću, što je dovelo do toga da neki od njih ostaju da žive u zajednici sa roditeljima duže nego što je to bio slučaj ranije.
Ova pojava, na Zapadu poznata kao “produženo stanovanje sa roditeljima”, postaje sve češća u mnogim zemljama Europe, piše Gardijan, prenosi Politikin Magazin.
“Jedan od glavnih razloga za ovu promjenu je ekonomska situacija. Visoke cijene nekretnina, kao i troškovi života, učinili su da se mladi ljudi teže odlučuju za odlazak iz roditeljske kuće, kao i da teže dolaze do svoje vlastite imovine ili iznajmljenog stana. Povećanje nezaposlenosti i nesigurnosti na tržištu rada, također, doprinose tome da mladi odluče da ostanu da žive kod roditelja, kako bi smanjili svoje troškove i osigurali financijsku stabilnost”, piše Gardijan.
Kako navode, promjene u društvenim normama i percepciji porodičnih odnosa, također, utiču na odluku mladih da ostanu duže u roditeljskom domu. Tradicionalna očekivanja o odlasku od kuće nakon završetka školovanja sve više se mijenjaju, a život sa roditeljima postaje prihvatljiviji izbor.
Ističe se da neki mladi ljudi, također, biraju da ostanu sa roditeljima kako bi im pružili emocionalnu podršku ili pomogli u brizi o starijim članovima obitelji. Ova vrsta međugeneracijskog zajedničkog života može biti korisna za sve uključene strane i doprinosi jačanju porodičnih veza.
Ipak, produženo stanovanje sa roditeljima može donijeti i određene izazove. Nedostatak privatnosti i autonomije može uticati na individualni razvoj mlade osobe, dok prekomjerna zavisnost od roditelja može otežati proces osamostaljivanja i postizanja osobne neovisnosti, piše britanski list.
Tradicija na Balkanu
Na Balkanu, uključujući i Srbiju, tradicionalno postoji trend produženog stanovanja mladih sa roditeljima, iako su razlozi za ovaj fenomen donekle drugačiji u poređenju sa drugim dijelovima Europe.
Visoka stopa nezaposlenosti, niska plaća i ekonomska nestabilnost, često otežavaju mladima pronalazak posla i vlastitog stambenog prostora. Na Balkanu su obiteljske veze često veoma jake, a tradicionalne vrijednosti obično potiču bliske obiteljske odnose i povezanost generacija. Zbog toga mladi često ostaju sa roditeljima kako bi održali te veze i brinuli o starijim članovima obitelji.
U Srbiji, kao i u drugim zemljama Balkana, značajan je i faktor ekonomske migracije. Mnogi mladi ljudi napuštaju svoje rodne gradove ili čak zemlje, kako bi tražili bolje prilike za zapošljavanje i život. Oni koji ostaju, međutim, često se suočavaju sa teškoćama pronalaženja posla koji bi im omogućio financijsku nezavisnost i vlastiti stambeni prostor.
Uz to, postoji i društvena stigma povezana sa produženim stanovanjem sa roditeljima, posebno u kasnijim godinama. To može dovesti do osjećaja sramote ili pritiska kod mladih koji žele da ostvare nezavisnost i samostalnost, prenosi Politikin Magazin.
Kako dodaju, ovaj trend nije univerzalan i postoje velike razlike u iskustvima mladih na Balkanu i u Srbiji. Mnogi mladi ljudi uspijevaju da ostvare financijsku novisnost i osiguraju sebi stambeni prostor, dok drugi biraju da ostanu sa roditeljima iz različitih razloga, uključujući i ekonomske i porodične faktore.
U mnogim zapadnoeuropskim zemljama, kao što su Švedska, Norveška i Danska, na primjer, mladi obično napuštaju roditeljski dom i osamostaljuju se u svojim ranim dvadesetim godinama, često nakon završetka školovanja ili stjecanja diplome.
Sa druge strane, u zemljama Balkana, kao što su Srbija, Hrvatska i Bosna i Hercegovina, proces osamostaljivanja može biti odložen zbog ekonomskih izazova, visoke stope nezaposlenosti i drugih faktora. Mnogi mladi ljudi ostaju sa roditeljima duže vrijeme, ponekad čak do kasnih tridesetih godina, dok pokušavaju da pronađu stabilan posao i osiguraju stan.
U južnim europskim kulturama, postoje veća očekivanja da mladi ostanu kod kuće dok se ne ožene, udaju ili ne steknu stabilan posao.
Obrazovni faktori su još jedan razlog. Produženo školovanje znači da mladi provode više vremena školujući se prije nego što uđu u svijet rada, što dodatno otežava osamostaljivanje.
Kako prenose, ekonomski faktori igraju ključnu ulogu u ovoj pojavi. Visoke cijene stanovanja i niže zarade u odnosu na troškove života, razlozi su zbog kojih mladi teško postižu financijsku neeovisnosti.
“Istraživanje Beogradskog centra za ljudska prava pokazuje da čak 75 posto mladih mlađih 35 godina ima teškoće da samostalno zaradi za život”, piše Politikin Magazin.
