U okviru lanca korizmenih Euharistijskih slavlja europskih biskupskih konferencija na nakanu „za sadašnju Sinodu i za žrtve ratova koji bjesne u Ukrajini i Svetoj Zemlji“, Svetu misu u ponedjeljak, 19. veljače 2024. u katedrali Srca Isusova u Sarajevu u večernjim satima predvodio je predsjednik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine mons. Tomo Vukšić, nadbiskup metropolit vrhbosanski i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u BiH, uz koncelebraciju 17 svećenika među kojima tajnik Apostolske Nuncijature u Bosni i Hercegovini mons. Javier Camañes-Foréss i generalni vikar Vrhbosanske nadbiskupije mons. Slađan Ćosić.
Na Svetoj misi su sudjelovale i redovnice raznih kongregacija kao i bogoslovi Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa koji su asistirali kod oltara pod vodstvom svoga profesora liturgike vlč. Ivana Rake te bogoslovi Nadbiskupijskog misijskog međunarodnog sjemeništa Redemptoris Mater. Liturgijsko pjevanje skladno je animirao Katedralni mješoviti zbor „Josip Stadler“ pod ravnanjem vlč. Marka Stanušića.
Uvodeći u Misno slavlje nadbiskup Vukšić je pozdravio sve koji su se okupili na Euharistijskom slavlju „radi molitve za mir u svijetu i za uspjeh Biskupske sinode u našoj Katoličkoj Crkvi“. „Zahvaljujemo Gospodinu Bogu za sve one trenutke u našem životu kad smo bili mirotvorci i kad smo izgrađivali svoju Crkvu iznutra. I molimo Božje milosrđe da nam oprosti sve slabosti kad smo na području mira – mira u vlastitoj savjesti, mira s drugim ljudima, mira tamo gdje jesmo – zakazali i kad smo eventualno zakazali u izgradnji naše Crkve iznutra“, kazao je pastir Crkve vrhbosanske uvodeći u pokajnički čin na početku Misnog slavlja.
U prigodnoj propovijedi nadbiskup Vukšić kazao je da se slavljenjem svetih Misa na ovaj dan zajednica Isusovih vjernika u Bosni i Hercegovini pridružuje europskom lancu korizmenih Euharistijskih slavlja čime se ujedno nastavlja uzajamna solidarnost i zauzimanje za rast zajedništva Crkve u europskim zemljama.
Predsjednik Biskupske konferencije BiH podsjetio je da je lanac korizmenih svetih Misa u Europi započeo prije nekoliko godina kao izraz duhovne blizine s ljudima, tada pogođenih pandemijom, a poslije je nastavljen u svrhu molitve za mir zbog rata u Ukrajini. „Ovaj put svi će moliti za uspjeh biskupske Sinode, koja će završiti u listopadu, te za mir u Ukrajini i Svetoj Zemlji i za žrtve ratova, koji odnose brojne ljudske živote i uzrokuju velika razaranja materijalnih i kulturnih dobara“, podsjetio je nadbiskup Vukšić dodavši će se članice Vijeća europskih biskupskih konferencija, kojih ukupno ima 39, tijekom korizme, po jedna svakoga dana osim u nedjelje, slaviti svete Mise i moliti na spomenute nakane sa željom da svi ljudi budu braća, da prestanu ratovi i da zavlada trajan i pravedan mir.
Osvrćući se na Prvo čitanje iz evanđelja – odlomak iz starozavjetne knjige Levitskoga zakona u kojemu je sadržana pouka o svetosti na koju Bog poziva svakoga čovjeka i zakon o načinu kako do nje doći u svakodnevnom životu – nadbiskup Tomo ukazao je na potrebu organiziranja života i cijeloga društva polazeći od Božje svetosti. „Naime, čovjek je pozvan na svetost jer je stvorenje Boga koji je Svetost sama. Bog ga je učinio sebi sličnim. U svetosti također. Stvoren je i postoji da bude slika i u svijetu prisutnost Svetoga. Zato: ‘Gospodin reče Mojsiju: Govori svoj zajednici Izraelaca i reci im: Sveti budite! Jer sam svet ja, Gospodin, Bog vaš!'” (Lev 19,1-2)“, kazao je nadbiskup Vukšić dodavši da je „Zakon dobrote i svetosti“ upućen svakom pojedincu i svakoj generaciji ljudi.
„Kad bi čovjek poštivao ta pravila, mir i sklad bi uvijek postojali i mi bismo izricali molitve kojima bismo Bogu zahvaljivali za postojeći mir, umjesto što ga prosimo dok brojna braća i sestre stradaju“, kazao je mons. Vukšić koji je prethodno progovorio o skladu i jednostavnosti Božjih pravila na pristupnom putu do čovjekova posvećenja i do uređenja društvenoga sklada.
Podsjetio je ovom prigodom da je Isus starozavjetnu zapovijed „Ljubi bližnjega svoga kao samoga sebe” (Lev 19,18) uzdigao na višu razinu, dopunio je, oplemenio i podigao na kršćansku visinu kazavši: „Zapovijed vam novu dajem: ljubite jedni druge; kao što sam ja ljubio vas tako i vi ljubite jedni druge” (Iv 13,34). „Dakle, pravilo ljubavi prema drugim ljudima nakon Isusa nije više da se bližnjega ljubi sȁmo ‘kao samoga sebe’, nego onako kako je Isus volio svakoga čovjeka“, pojasnio je pastir Crkve vrhbosanske.
„Kao Isusov recept za prestanak sadašnjih patnjȃ, razaranjȃ i sijanja smrti braće i sestara bilo gdje u svijetu, neka zato još jednom odjekne taj njegov nauk o dobroti prema svakom čovjeku, čije su riječi, ako ih se primijeni, melem koji je sposoban izliječiti rane, spriječiti svaku mržnju, zaustaviti svako nasilje i osigurati mir“, pozvao je nadbiskup Tomo te podsjetio na Božji nauk: „Dođite, blagoslovljeni Oca mojega! Primite u baštinu Kraljevstvo pripravljeno za vas od postanka svijeta! Jer ogladnjeh i dadoste mi jesti; ožednjeh i napojiste me; stranac bijah i primiste me; gol i zaogrnuste me; oboljeh i pohodiste me; u tamnici bijah i dođoste k meni. (…) Zaista, kažem vam, što god učiniste jednomu od ove moje najmanje braće, meni učiniste!“ (Mt 25,34-36.40).
„Konkretna djela ljubavi, prema kršćanskom nauku nisu, dakle, običan humanizam i sȁmo ljudska plemenitost, već imaju posebnu zaslugu i dostojanstvo jer se Isus poistovjetio sa svakim konkretnim čovjekom, koji je u potrebi, pa se tim djelima, ustvari, pomaže samom Isusu“, kazao je nadbiskup Tomo.
Misna slavlja na ovu nakanu slavljena su isto vrijeme i u katedralama u Banjoj Luci i Mostaru, a sve župne i druge zajednice u svojim biskupijama pozvane su 19. veljače ujediniti se u molitvi na ove nakane.
Članice Vijeća europskih biskupskih konferencija, kojih ukupno ima 39, tijekom ove korizme slavit će naizmjence Svete mise i moliti za sadašnju Sinodu i za žrtve ratova koji bjesne u Ukrajini i Svetoj zemlji. Započela je Crkva u Albaniji na Pepelnicu, 14. veljače 2024., a molitveni lanac završit će na Veliki četvrtak 28. ožujka Crkva u Mađarskoj. (kta)
