Agromediteranski fakultet Univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru (UNMO) pustio je u upotrebu uređaj za praćenje kvalitete zraka čiji podaci će od danas biti dostupni građanima.
“Zadnjih nekoliko godina svjedoci smo velikog zagađenja gradova, pa čak i Mostara koji prije nije bio zagađen u tolikoj mjeri. Iz tog razloga pustili smo u upotrebu uređaj za praćenje kvalitete zraka koji je među najmodernijim uređajima ove vrste. EkoNET je rješenje zasnovano na oblaku u paketu s prijenosnim uređajem opremljenim nizom senzora koji omogućava Agromediteranskom fakultetu da ima detaljan uvid u kvalitetu zraka u realnom vremenu”, priopćeno je iz ovog fakulteta.
Na ovaj način omogućava se praćenje koncentracije različitih parametara u zraku poput PM1, PM2.5 i PM10, CO, NO2, O3, SO2, temperature, vlažnosti i pritiska.
Praćenje kvalitete zraka pruža korisnicima važne informacije o okolini u kojoj se nalaze i također može doprinijeti podizanju svijesti o značaju očuvanja čistog zraka i utjecaja na donošenje odluka kojima se poboljšava ukupna ekološka situacija.
Također, ovakvi podaci pružaju mogućnost i da se na osnovu izračunatih parametara napravi procjena potencijalnih rizika po zdravlje stanovnika udisanjem zagađenog zraka.
“PM (Particulate Matter) su sitne čestice koje zagađuju vanjski i unutarnji zrak. Određena količina čestica prašine u atmosferi je prirodna, ali problem nastaje kada se njihova količina naglo povećava. Kategorije PM čestica se kreću od 1.0, 2.5 do 10. Izgaranje nafte, benzina, dizela ili drveta proizvodi veliki udjel PM2.5 čestica u zraku. PM10 uključuje prašinu iz zgrada, odlagališta i poljoprivrede, nastaje spaljivanjem otpada, industrijskim aktivnostima te sadrži pelud ili bakterije. Ove čestice se emitiraju u zrak direktno iz izvora ili nastaju u atmosferi kemijskim reakcijama plinova kao što su sumporov dioksid, dušikovi oksidi i neki organski spojevi. Ove čestice u zraku imaju štetno djelovanje na zdravlje ljudi i okoliš, a neke se i talože u dišnom sistemu, mogu uzrokovati akutni i kronični bronhitis ili astmu, iritaciju gornjih dišnih puteva ili kašalj, oštećenje tkiva ili upalu pluća”, kazala je Dekanica Agromediteranskog fakulteta UNMO-a Alisa Hadžiabulić.
Najosjetljivija grupa su, upozorava, starije osobe s kroničnim bolestima srca ili pluća, astmatičari i djeca koji su skloniji bolesti jer udišu više zraka od odraslih, brže dišu i puno više vremena provode na otvorenom.
Implementaciji ovog projekta doprinijeli su mladi ljudi, magistar prometa i komunikacija Dino Memić i strojarski inženjer Azer Zekić, koji su svoje resurse stavili u funkciju i završili konačne faze instalacije i obuke na ovom uređaju.
